Još jedan trend koji sve više dolazi do izražaja je promjena načina izvođenja građevina. Iz izvedbe na licu mjesta u prefabrikaciju. Danas to možemo naći pod nazivima Construction to Production ili DfMA (Design for Manufacturing and Assembly). Naravno prefabrikacija nije nova stvar, ali razmjeri u kojima se to danas počinje koristiti jest.
Uloga BIM-a
BIM odnosno kvalitetan 3D model sa „stvarnim“ elementima je i ovdje odigrao važnu ulogu. Zamislite razliku proizvodnje prefabricirnih elemenata ukoliko vam je osnova 2D crtež i format iz kojeg netko mora protumačiti kako bi element točno trebao izgledati ili 3D model sa svim informacijama i format koji možemo automatski poslati u proizvodnju što nam ili će nam u budućnosti ponuditi BIM model. A kako su detaljni 3D modeli u proizvodnom strojarstvu već su dugi niz godina standard tako da širenje proizvodnje i na elemente građevine uopće nije problem. I dok smo u prošlosti pod prefabrikacijom smatrali npr. izradu prednapregnutih greda ili fasadnih panela danas su to i veće cjeline ili čak dijelovi objekta.
Prednosti ovakvog načina rada
Razlozi za ovakav način rada su dosta jasni. Stalno gledamo brojke iz svijeta kako ima sve više ljudi i kako će trebati sve više smještaja za njih. A s druge strane troškove gradnje treba svesti na minimum da bi uz sve manje margine zarada bila zadovoljavajuća. Znači treba nam nešto brzo i donekle jeftino. Klasična gradnja nam tu malo zapinje a prefabrikacija je jedno od rješenja. Veća preciznost, manji utrošak materijala, manju potrošnju vremena na gradilištu, manje potrebne radne snage i veću izvjesnost oko konačnog rezultata. Sve to govori tome u prilog.
U tom svjetlu zanimljivo mi je bilo vidjeti da i HILTI promovira BIM. Proizvođač koji je kod nas poznat baš po alatu koji služi tome da se „ispravljaju“ greške na gradilištu koje su nastale neusklađenošću dokumentacije danas se orijentira na neke druge djelatnosti svjesni da će im „glavna“ djelatnost biti sve manja aktualna 😉
Iako na prvu tako ne izgleda to ima utjecaj i na projektantski dio posla ovakav modularni pristup je moguć samo ako se od početka tako postave stvari. To s jedne strane možda može “ograničiti” kreativnost projektanta, no prednosti su velike i mislim da ćemo se ipak morati na to priviknuti.
Prožimanje gradnje i proizvodnje
Danas i sve više izvođača i kod nas dobiva upite da nekako spoje to dvoje – BIM i proizvodno strojarstvo. I sam sam uključen u nekoliko takvih projekata. Tu se pojavljuju zadaci gdje samo jedna vrsta alata nije dovoljna. Oni koji su tradicionalno bili orijentirani na strojarske softverske alate kako npr. Inventor i Solidworks sve češće dobivaju upite da isporuče Revit model, a oni koji koriste BIM modele trebaju ih napravit ina način da su ono prikladni za proizvodnju. Ponekada je stvarno i teško odučiti koji je softver ustvari glavni jer je ispreplitanje ponekada veliko. Sreća je da su i proizvođači softvera ovo prepoznali pa te dvije vrste alata iz verzije u verziju sve bolje surađuju. Tako će i za ovu svrhu postati sve važnije imati model građevine i njezinih dijelova jer će klasični 2D nacrti biti neiskoristivi.
Pogled u budućnost
BIM – kao što stalno ponavljam – ne trebamo gledati kao nešto konačno nego kao jedan početni dio informacijske revolucije koja će nam donijeti puno to ga novoga. U tom svijetlu bih se malo i osvrnu i na ovu temu.
Danas već možemo kupiti auto tako da na smartfonu odaberemo kako će izgledati, koje će funkcije imati, znamo koliko će koštati i kada ćemo ga preuzeti. I dok je je to nama možda malo čudno, mladim generacijama to će biti skroz normalno. I ne samo normalno nego će to tražiti i za ostale stvari svom životu. Zašto tako ne bi kreirali i svoje stanove? Moduli zgrada će se i tako sklapati u tvornici kao i automobil pa to uopće nije nemoguće. Vidljivo je to već danas na primjerima nekih proizvođača opreme za interijere.
Ako damo mašti na volju još malo onda možemo zamisliti da će takav „pojednostavljeni“ način izgradnje možda zainteresirati još neke igrače koji će vidjeti da mogu ugrabiti dio ovog kolača u kojem se vrti puno novaca. Pa ako npr. Google ili Amazon krenu „proizvoditi“ građevine – kako će to utjecati na način gradnje?
Ovo doduše, na sreću ili na žalost – ovisi s koje strane gledamo, nisu naše brige jer smo dovoljno mali da smo nezanimljivi i cijena radne snage je dovoljno niska da ju je neisplativo zamijeniti tehnologijom. Mislim ako nađete radnike 🙂
Naše prilike
Čini mi se da mi još uvijek, ako uopće, tražimo načine kako da uklopimo nove tehnologije da sa njima što bolje izvršavamo zadatke koji pomalo zastaruju. A već bi se pomalo trebali preorijentirati na neka nova rješenja koja se pojavljuju. Kažem nekolicina je to već prepoznala i rade na ovakav način.
A kada će se to dogoditi na široj sceni? Kada nam bude u interesu da budemo efikasniji. Dok god može netransparentnost pokriti sve neefikasnosti u procesu teško ćemo ovo ostvariti. No kada BIM alati uz ostale mogućnosti investitoru na jednostavan način omogući da kontrolira sve aspekte procesa i kada neće biti moguće VTR-ovima pokriti sve nedostatke onda će se morati pronaći neki načini kako da se to “pokrije” efikasnim načinom rada i novim rješenjima koja će donijeti uštede. Začarani je to krug koji će se nadam se početi pomalo odmotavati.
