Svaki sudionik u građevinskom projektu ima neke svoje interese. Iz perspektive izvođača vjerujem da je što bolji odnos uloženih i dobivenih financijskih sredstava glavni interes. Koja je uloga BIM-a u tome?


Ilustrativna paralela

Traženje zlata najlakše bi bilo na način da hodamo žalom i sakupljamo grumene. Za to nam ne trebaju posebni alati niti procesi. Budući da tragača ima dosta s vremenom zlata je sve manje i sve je sitnije pa treba uložiti u nove alate i procese kako bi se pronašlo dovoljno zlata. Što finije sito imamo i što bolje je proces ispiranja pijeska to više će se više zlata sakupiti i moći ćemo i dalje fino zaraditi. A oni koji se još oslanjaju na to da će šetati po žalu i sakupljati grumene morati će potražiti neki drugi posao.


Preslika na industriju

Slično je i u našoj industriji. Mi smo još u fazi sakupljanja grumena rukama. I dok god možemo neefikasnost “pokrivati” prevelikim cijenama ili VTR-ovima ne treba nam sofisticirana tehnologija i kvalitetni procesi da bi bili profitabilni. Međutim jednom kada grumena nestane i pojave se igrači koji se mogu naplatiti samo iz sitnih komadića jer će ih moći dovoljno naći uz pomoć boljih alata i uhodanih procesa onda će nepripremljeni teško opstati na tržištu.


BIM za profit

BIM je nastavak težnje da iskoristimo tehnološki napredak kako bi smo mogli biti još efikasniji u poslovima koje radimo, uštedimo tamo gdje drugi ne mogu i time zaradimo više – uz manji trošak za investitora. BIM je ono “fino sito” koje može pokupiti i one komadiće koje drugi i ne vide. Uz pomoć napredne tehnologije i uhodanih procesa upravljanja informacijama možemo biti puno efikasniji nego na klasični način. I što to prije i bolje usvojimo to više možemo “izvući” i za sebe.
Dok god investitor želi “progutati” sve “nepredviđene” situacije dotle nam takav napredak i nije nužan. Ali u slučajevima kada izvođač želi biti konkurentan ili kada treba na sebe preuzeti odgovornost za sve dodatne troškove – tu će napredniji način rada doći do izražaja.
A to će se dogoditi. Jer oni koji mogu izvući za sebe više – tamo gdje drugi i ne vide da postoji šansa za uštedu – ti mogu smanjiti cijenu svega ostaloga, time biti jeftiniji i “preuzeti” poslove.

Zašto teško do BIM-a u Hrvatskoj?

Finije sito će nam donijeti nešto više zlata. Ono košta na početku ali isplati se po putu. Ali ako nam netko pokloni blago iz škrinje onda nam sito ne treba. Preneseno na našu realnost to izgleda ovako: Netko odluči graditi npr. žičaru i dogovorena cijena je uzmimo 200M. Koristeći napredne tehnologije (u koje je morao uložiti) uštedi recimo 5%. To je nezanemarivih 10M od kojih i kada vrati uloženo u tehnologiju nešto i ostane. Zvuči super!
Ali ako se može bez ikakvog ulaganja (barem ne u tehnologiju) zaraditi 800M onda je to puno bolji deal. 300% je ipak bolje od 5%. I dok je god to moguće BIM-a nam na žalost ne treba. Barem u javnom sektoru.
Po meni BIM će kod izvođača zaživjeti u trenutku kada se pojave investitori koji će inzistirati na dogovorenoj, realnoj cijeni i ugovorenim rokovima. I kada će sve izvan toga biti problem samog izvođača. Do tada će BIM modeli biti za izvođače samo problem. Čast izuzecima.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.
Show Buttons
Hide Buttons