Priča o BIM-u je priča o informacijama. Svima nam je poznato da je BIM model 3D model građevine obogaćen informacijama. No nije bitno samo da te informacije postoje nego je ključno kako se te informacije koriste. Prvi korak jest ugrađivanje podataka u BIM model. No korištenje tih podataka iz modela je ono što BIM čini BIM-om.

BIM kakav poznajemo

Kod klasičnog načina rada uspjeh projekta bio je prepušten iskustvu projektanta i nekim predviđanjima a rjeđe provjerama samog projekta. Provjere su se, jer ih nije tako jednostavno i brzo napraviti, događale uglavnom pri kraju pojedine faze projektiranja, i time se uglavnom potvrđivalo stanje a rjeđe se stiglo na osnovu njih uvelike mijenjati sam projekt.

BIM model i alati omogućavaju nam da neke poslove kao npr. specifikacije korištenih elemenata, količine materijala, izrada grafičke dokumentacije i sl. napravimo automatski pa nam to nudi mogućnost da informacije imamo ranije i tako imamo veću kontrolu nad projektiranim rješenjem. No i dalje se korištenje podataka uglavnom svodi na dokumentiranje onoga što smo projektirali.

BIM kakav bi mogao biti

No informacije možemo koristiti ne samo da dokumentiramo gotovo stanje nego i da predvidimo buduće stanje. Od početka projektirati na osnovu kvalitetnih informacija i koristiti ih na način da utječemo na krajnji rezultat i učinimo ga boljim još je jedna razina više.

Data Driven Design ili projektiranje na osnovu vjerodostojnih informacija je ono za što bi nam BIM trebao poslužiti ako ga želimo iskoristiti u najboljem svjetlu. Za tako nešto trebamo imati sakupljene i kvalitetno strukturirane podatke o objektu + pametne aplikacije da nam te podatke pretvore u korisne informacije.

Ideja je da u vrlo ranoj fazi projekta, dok još imamo samo grube obrise i nismo potrošili mnogo vremena na projektiranje, a odluke koje donosimo u najvećoj mjeri određuju smjer u kojem će se projekt razvijati, imamo „prave“ informacije. I na osnovu tih ranih a vjerodostojnih informacija usmjerimo projekt. Znači umjesto da nakon završenog projekta analiziramo što smo ostvari mi na početku projekta planiramo što ćemo ostvariti. Bitna je to razlika.

Ako tako krenemo sa onime što objekt treba funkcionalno zadovoljiti, što treba energetski zadovoljiti, utroškom materijala, optimizacijom konstrukcije i dr. – koliko bolji objekt možemo dobiti? To je nešto što nam BIM pruža i čemu trebamo težiti. Ne da dokumentiramo kakav objekt jest nego da projektiramo najbolje što bi taj objekt mogao biti.

Ali nije ni to sve…

Ono što bi bio još jedan korak dalje je da imamo uvid u sve informacije ne samo u fazi projektiranja nego i podatke o izvedenim projektima. I da ih pratimo i u fazi korištenja. Pa da i te podatke koristimo kako bi naši budući objekti bili što bolji. Evidence Driven Design je tako nešto što će nam dodatno pomoći da nam zgrade budu onakve kakve će se u budućnosti sve više tražiti. Efikasne i ekonomične a ne samo atraktivne i funkcionalne. Ali baš zato trebamo krenuti već sada sa pametnim korištenjem informacija kako bi u dogledno vrijeme imali tu bazu podataka. Jer to je ono što bi nam mogla biti prednost u nekom budućem projektantskom radu.

Što možemo učiniti već sada

Na nama je da usvojimo da su informacije jednako važne ako ne i važnije od geometrije. I da počnemo smisleno upravljati njima. Da razmislimo koji se problemi ponavljaju na projektima na kojima radimo i što bi mogli unaprijediti na nekom od slijedećih. A aplikacije koje su nam potrebne ili već postoje ili će se pojaviti. Razvoj takvih aplikacija nije samo na velikim proizvođačima softvera nego je trend da svaki iole ozbiljniji ured i sam razvija alate koji su im potrebni za tako nešto. Svjestan sam da je to za nas ovdje još naučna fantastika ali nije da nema i kod nas svijetlih primjera.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.
Show Buttons
Hide Buttons