U zadnje vrijeme sve češće čujemo o umjetnoj inteligenciji (AI) i njezinoj primjeni u arhitekturi. Mnogi s oduševljenjem govore o tome kako će AI revolucionirati projektiranje, ubrzati procese i učiniti naše živote jednostavnijima.
Mnogi su to shvatili na način da će nam u bliskoj budućnosti biti dovoljna samo tipka Enter koju ćemo stisnuti i dobit ćemo gotov projekt – sve odmah, bez napora. Nisam to čuo jednom. No, pitamo se, kolika je cijena te jednostavne tipke Enter?
Brzina prije kvalitete – sličnosti s CAD-om i BIM-om
Prisjetimo se kako su se CAD i kasnije BIM pojavljivali na sceni. U oba slučaja radilo se o revolucionarnim alatima koji su promijenili način rada u arhitekturi. CAD nam je omogućio brže crtanje, bez potrebe za ručnim skiciranjem i stalnim ispravljanjem na papiru. BIM je otišao korak dalje, omogućujući nam upravljanje informacijama o cijelom projektu na jednom mjestu.
No, kad su ti alati tek došli, brzina je često nadmašila kvalitetu. Sjećam se kako su prva CAD rješenja bila jednostavna, pomalo “okrnjena” verzija onoga što smo mogli napraviti ručno. Ljudi su još učili koristiti alat, pa su crteži bili osnovni, bez detalja i osobnosti koje su imali raniji radovi. S BIM-om je bilo slično – postigli smo brzinu i efikasnost, ali projektna rješenja su na početku patila zbog prilagodbe na novu tehnologiju.
S umjetnom inteligencijom čeka nas nešto vrlo slično. Prve verzije AI rješenja u arhitekturi bit će iznimno brze i moćne – generirat će projekte u trenu. No, u toj brzini često će nedostajati kvaliteta i dubina rješenja na koje smo navikli. AI će možda izbaciti projekt koji izgleda sjajno na prvi pogled, ali će mu nedostajati slojevitost i promišljenost kakvu pruža ljudska kreativnost.
Praktičnost ispred kvalitete
Sjetimo se pojave prvih kamera na mobitelima. U usporedbi s analognim fotoaparatima, kvaliteta slika bila je daleko lošija. No, imali smo nešto novo – praktičnost. Slike smo mogli dobiti odmah, bez čekanja na razvijanje filmova. Zbog brzine i jednostavnosti, prihvatili smo kompromis u kvaliteti. Ipak, s vremenom su kamere na mobitelima evoluirale i danas pružaju rezultate koji su bolji nego što smo mogli zamisliti s tadašnjim fotoaparatima.
Ovo nam može poslužiti kao lekcija za AI u arhitekturi. Počet ćemo koristiti AI za rješenja koja će možda biti jednostavnija, ali odmah dostupna. No, s vremenom, kako tehnologija sazrijeva i kako mi naučimo bolje koristiti alate, AI bi mogao omogućiti kreiranje kompleksnijih, promišljenijih projekata koji će nadmašiti današnje standarde.
Balans između brzine i kvalitete
AI je nevjerojatan alat, ali kao i svaka tehnologija, on je samo to – alat. Da bismo zadržali kvalitetu, važno je da shvatimo kako pravilno koristiti AI, a ne da se oslanjamo samo na njegovu brzinu i mogućnost trenutnog rješenja. Ako smo naučili nešto iz CAD-a, BIM-a i digitalne fotografije, onda je to da brzina dolazi s kompromisom u kvaliteti, barem dok ne savladamo alat.
AI nam ne bi trebao služiti samo da “stisnemo Enter i dobijemo kuću”. Umjesto toga, trebali bismo nastojati zadržati svoju ulogu u procesu i koristiti AI kao pomoć u stvaranju bolje arhitekture. Rješenja bi trebala zadržati dubinu i kvalitetu koju bismo očekivali od stručnog arhitekta, dok AI olakšava tehničke dijelove posla.
Tipka Enter kao simbol budućnosti
Možda dolazimo u vrijeme kada će nam tipka Enter omogućiti brže rezultate, ali cijena te brzine ovisi o tome kako ćemo koristiti tu tehnologiju. Hoćemo li se zadovoljiti osnovnim rješenjima koja nam AI može brzo ponuditi, ili ćemo nastaviti raditi na tome da AI koristi našoj kreativnosti i stvaranju kvalitetnijih projekata?
Ako budemo svjesni kako koristiti AI, možemo postići balans – brzinu i kvalitetu zajedno. Tipka Enter može biti koristan alat, ali samo ako iza nje stoji jasna vizija i stručno znanje. A na nama je da se za to i „izborimo“ da se prepozna ta dodana vrijednost koju ljudski projektant može dati, a ne da i mi posegnemo za najjednostavnijim rješenjem koje nam izbaci AI. Jer tako stvarno uskoro nećemo biti potrebni. U suprotnom možda ćemo biti potrebni ipak malo duže.
