Kaže se kako je rad u BIM-u ili rad sa BIM modelima brži nego klasičan način rada. A onda opet često od kolega čujem kako im se rad nije ubrzao prelaskom na BIM alate. Pa zašto je tome tako?
Kao prvo moramo prihvatiti da nam se ubrzanje neće dogoditi od prvog dana niti na prvom projektu. Vjerojatno će se i usporiti. Što zbog učenja novog alata što zbog mijenjanja koncepta načina rada. Potrebno je neko vrijeme rada u novom alatu da bi se stvari posložile. Ali važno je naglasiti da nije bitno samo da vrijeme prolazi da bi se stvari ubrzale, nego da se to vrijeme i iskoristi za unaprjeđenje načina rada.
Za svaki napredak u digitalnoj transformaciji potrebno je uključiti tri faktora. To su ljudi, tehnologija – alati i procesi. No naša uobičajena priča pri prelasku na novi način rada je da nabavimo nove alate i damo ih ljudima (koji u boljim slučajevima prođu neku edukaciju) na korištenje. I onda očekujemo veliki napredak do kojeg često ne dođe. Ali zaboravimo na treću komponentu – PROCESE. No krenimo do početka. Ukoliko želimo ubrzati izradu i korištenje BIM modela ima dosta stvari koje možemo napraviti kako bi to postigli. Nabrojati ću samo neke od njih.
Standardizacija grafike 2D nacrta
Kada počnemo raditi u novom alatu odmah ćemo primijetiti da nacrti ne izgledaju niti približno onome kako smo navikli. Tako da i prije prvog projekta trebamo posložiti barem to da ono što predajemo, a na početku su to obično 2D dokumentacija, izgleda dovoljno dobro.
Srećom rad u BIM alatima se zasniva na korištenju predložaka. Oni su ti u kojima definiramo sve elemente grafike koju ćemo koristiti na našim projektima. Koristeći predloške osiguravamo i konzistentnost grafike tko god i na kojem god projektu radili. U tu svrhu trebamo podesiti npr. debljine linija, vrste linija, simbole za opisivanje nacrta, sastavnice… tako reći sve što smo trebali definirati i u radu sa 2D CAD-om. Jednom kada imamo kvalitetan predložak i kada ne moramo trošiti vrijeme na to kako nam izgledaju nacrti – stvari se počinju ubrzavati.
Predložak u kojem je standardizirana grafika naših nacrta osnova je za početak rada. No tu nije kraj, ustvari nismo niti blizu kraja.
Standardizacija grafike i geometrije 3D objekata
Naš model se uglavnom sastoji od 3D objekata. Bilo da ih prikazujemo u 3D ili 2D oni trebaju izgledati “prikladno”. Često se na u početnim projektima oslanjamo na objekte preuzete besplatno sa interneta kojih sada već stvarno ima napretek. Međutim ubrzo uviđamo da to nije baš najbolje rješenje. Ako govorimo o 2D grafici – korištenje objekata iz iz raznih izvora ima više nedostataka. Dva osnovna su što su često predetaljni za grafiku arhitektonskih nacrta, a skoro uvijek su različitih stilova grafike pa kada se stave na osti nacrt izgledaju nekonzistentno.
Dodatan je izazov posložiti BIM objekte da i u 3D izgledaju odgovarajuće. Tu ih također treba sve ujednačiti – razinom detaljnosti geometrije, stilom, materijalima, itd. A kad smo kod razine detaljnosti geometrije (LOD) treba se odlučiti koji LOD koristimo, koristimo li ih nekoliko za svaki objekt,…puno je tu odluka, za koje ne treba samo znanje izrada BIM objekata (Revit familija) nego i iskustvo korištenja na raznim projektima.
Korištenje vlastite biblioteke BIM objekata najbolje je rješenje. Bilo da ste ih napravili od nule ili da ste modificirali postojeće. Ali čak i kada imate vlastitu biblioteku zafaliti će vam poneka familija. Pa je potrebno odrediti je li, u kojem slučaju i kako moguće koristiti objekte koje će te preuzeti iz nekog drugog izvora.
Definiranje I u BIM modelu
Sada dolazimo do zanimljivih tema. Znamo da je glavna karakteristika BIM modela to što je to model obogaćen sa podacima. No ti podaci ne postoje samo po sebi, nego ih mi moramo na neki način unijeti. I ako hoćemo da nam ti podaci ičemu koriste i oni moraj u biti standardizirani. Ti podaci mogu nam koristiti za automatiziranje upravljanja BIM modelom ili za razmjenu podataka pomoću BIM modela. I u jednom i u drugom slučaju, ako ih želimo iskoristiti, to ne može biti set bilo kako postavljenih tekstualnih podataka nego jasno strukturirani parametri i atributi sa točno definiranim svojstvima. Već uviđate da tu ima dosta posla. Svaki od BIM elemenata može imati od nekoliko do više desetaka parametara i atributa koji trebaju biti kvalitetno strukturirani i adekvatno dodijeljeni, te na kraju i popunjeni odgovarajućim vrijednostima. Što više toga definiramo i pred gotovimo odgovarajućim vrijednostima to ćemo manje vremena gubiti pri samom projektiranju.
No jednom kada u predlošku i u BIM projektima imamo takve podatke oni nam mogu poslužiti za automatizaciju rada sa BIM modelom. Na primjer automatsko popunjavanje sastavnica, automatsko računanje količina, izrade pogleda , door liste, room book, razne specifikacije…
Ukoliko želimo ubrzati naš rad automatizacija je naš najveći saveznik. Tako da je ovaj dio, rekao bih, jedan od važnijih na putu do našeg cilja.
E da materijali. Namjerno sam ih stavio ovdje iako se unutar materijala nalaze i elementi za 2D prikaze i 3D vizualicije. Ali oni sadrže, ili mogu sadržavati, još mnogo informacija koje nam služe za razne izračune, specifikacije i analize kada se jednom kada se odlučimo da ćemo koristiti I iz BIM modela. Tako da je vlastita baza materijala još jedan korak prema ubrzanju rada i kvalitetnijem BIM modelu.
Standardi imenovanja
Pri radu u BIM alatima susrećemo se sa mnogim elementima koje je potrebno nekako imenovati i posložiti. Ukoliko to radi svatko sam prema svom nahođenju dobiti ćemo šumu raznih naziva koje ćemo teško moći koristiti na adekvatan način, čitaj automatizirati procese. Osim samog nazivanja fajlova, potrebno je definirati i neke druge nazive i oznake. Pogledi, listovi za ispis, BIM objekti, predlošci pogleda, filteri, prostorije, tipovi objekata, elementi konstrukcije, otvori, fasadni elementi, detalji i dr. – svi ono trebaju imati svoje standardizirane nazive ili oznake. Naravno tu su i nazivi za sve one već gore navedene parametre i atribute. Što više toga unaprijed definiramo to ćemo manje gubiti vrijeme na osmišljavanje po putu, moći ćemo automatizirati više toga, i lakše izbjeći neželjene situacije kao npr. onu sa dupliranjem imena parametara – što bi nam moglo zagorčati život kada ih počnemo koristiti.
Način izrade BIM modela
Modeliranje BIM modela nije jednoznačno definirano. Neke stvari mogu se modelirati na razne načine. Ovisno o prilici ili namjeni. Ali ne ovisno o mišljenju pojedinca. Tako da bi ti to trebalo definirati. Konstruiramo li zidove kao slojevite ili u zasebnim slojevima? Do koje razine crtamo stupove? Jesu li u komadu ili podijeljeni u etaže? Kako računamo površine? I tako dalje. Kako god da odlučimo za ove ili sve druge situacije – to je potrebno konzekventno provesti kroz cijeli model i tako kroz sve modele.
I konačno procesi
Za sve navedeno, a i još mnogo toga što nije navedeno, nije dovoljno da se samo definira i standardizira nego je potrebno osigurati i da se provodi. Da je svima jasno kako što treba izgledati i koji su koraci da se do toga dođe – znači sročiti to u jasne procese. Procese koje je jednostavno provoditi i lako kontrolirati. To je dio posla koji ako se kvalitetno napravi može napraviti veliku razliku u ubrzanju rada. Pa ne i samo u ubrzanju. Izrada procesa jest posao za koji treba neko iskustvo. Jer u njih je potrebno ugraditi ne samo kako nešto napraviti, nego i kako najbolje i najbrže nešto napraviti.
Najbolji način da se procesi provode a i najbrži način rada je automatizacija. Sve što možemo napraviti da ne ovisi o čovjeku nego se izvršava automatski bilo putem neke skripte ili dodatnog alata biti će napravljeno brže i bez mogućnosti ljudske pogreške. Tako da je to korak koji nam slijedi nakon standardizacije.
Procese je potrebno povremeno i revidirati. Oni nisu nepromjenjivi nego ih se treba optimizirati kada god uvidimo da nešto može još i bolje. Tako ćemo s vremenom biti sve brži i brži. Kada se i odlučimo za ovakav način ideja je da ne stanemo na prvom koraku, nego da iz projekta u projekt vidimo što može biti bolje posloženo kako bi naš rad bio efikasniji. Po meni cilj je da probamo standardizirati i automatizirati sve ono što nije vezano za naš osnovni posao – projektiranje. Na taj način svoje dragocjeno vrijeme možemo posvetiti izradi što kvalitetnijeg projektnog rješenja, a ne se “mučiti” sa izradom kvalitetnog modela. U svemu ovome naravno treba pronaći i neki balans, da nam sva ova standardizacija i procesi budu od pomoći a ne da postanu sami sebi svrhom.
Znam što mislite. Kako ću ja u malom birou sa par ljudi napraviti sve ovo kako bi ubrzao svoj rad i isplatio ulaganje u BIM alate? Ne mislim da je lako. Ali rješenja ima. Za ona kvalitetnija i brže vjerojatno će te trebati potražiti vanjsku pomoć. Za onda koja traju duže i možda će biti nešto manje kvalitetna (ok ovdje sam jako politički korektan) možda možete i sami. Naravno sve je to teško napraviti od prve dovoljno kvalitetno ali nadam se da će nekima pomoći već i ovo – bar da uvide što bi se sve moglo bolje posložiti. Najlošije je po meni niti ne pomišljati na neko unapređenje kroz standardizaciju, optimizaciju i uvođenje procesa rada. Jer u tom slučaju teško da ćemo osjetiti neko veliko ubrzanje rada koliko god napredne alate ćemo koristiti.
