Baš sam neki dan dobio pitanje što mislim pod BIM standardima? Pa ja bih rekao sve ono što trebamo odlučiti na projektu kako će izgledati i kako će se koristiti a treba nam na svakom BIM projektu.

Zvuči nevjerojatno a ustvari je samo standardizacija

Zamislite da se nađete na novom projektu sa novim suradnicima a odmah možete prema nazivu datoteke prepoznati točno što je to, da možete pretraživati sve modele prema šifri koju poznajete, da vam je jasno kako treba izgledati BIM model koji predajete i da znate što će te dobiti kao podlogu, da točno znate gdje se što nalazi u zajedničkoj mapi i čemu je koja datoteka namijenjena. Bez da morate proučavati ikakve upute. I svaki podatak koji vam treba točno znate gdje se nalazi. I npr. da ne razmišljate kao dokumentacija treba izgledati i kako će ispasti u printu i hoće li je netko takvu prihvatiti ili neće. E to bi ja nazvao početak standardizacije BIM-a.
Standardizacija znači i ne gubiti vrijeme na svakom projektu na stvari koje se uvijek ponavljaju i imati ih tako “posložene” da su svima jasne jer su uvijek iste.

Problemi “neimanja” standarda

Problemi koje imamo kada nemamo standarde su očiti. Sve što radimo može biti bilo kako i onda je to na kraju zbrka koja značajno usporava proces rada i dovodi do situacija koje sigurno utiču i na kvalitetu.
Budući da brzo shvatimo da bez nekakvih standarda ne ide onda odlučimo sami postavit neke. No i tu se javljaju neki problemi:

  • Troši se puno vremena da se nešto odluči a onda to još troši svatko za sebe pa je to ukupno velika količina vremena
  • I kada potrošimo to vrijeme opet svatko ima svoje standarde koji se ne podudaraju sa onim tuđim pa se na projektima kojima se sretnemo opet borimo čiji ćemo standard koristiti i svi se drugi na njega moraju navikavati
  • Napraviti standarde je kompleksan zadatak sam po sebi a onda još moramo napravit nešto što će funkcionirati u svakoj situaciji. Tako da ponekada prođe nekoliko projekata dok to ne uspijemo podesiti dovoljno dobro da nemamo nepokrivene situacije
  • Shvatimo na kraju da je to preopširan posao za nas pa preuzmemo neke gotove standarde, ali netko drugi preuzme neke druge i onda opet nismo kompatibilni

Standardi u HR

BIM je vrh sante leda. Razvijena društva su mnogo toga napravila da građevinski projekti budu učinovitiji. I onda je u jednom trenu tehnologija dostigla razinu dovoljnu da se pojave novi alati koji su nam omogućili da budemo još učinkovitiji, ali iskorištavajući i sva dosadašnja dostignuća. BIM je proces koji se nadogradio na standarde, dobru praksu, uhodane procese i učinio ih efikasnijima. Kod nas je problem što bi mi isto uveli BIM ali nemamo ga na što nadograditi. BIM bez pravih temelja neće nam moći pružiti sve prednosti koje pruža kada je poduprt tim popratnim elementima. Nažalost mi moramo krenuti od nule. Uz nekolicinu davnih pokušaja, ograničenih na pojedine tvrtke, koji nisu zaživjeli ili su se po putu izgubili na kraju smo opet na početku.

Što nam je činiti?

Prvo mislim da trebamo shvatiti da je rad na standardizirani način nešto što nam štedi vrijeme i unaprjeđuje komunikaciju a ne nešto što nam uskraćuje kreaciju i slobodu – kako se to nekada interpretira. Još u klasičnom načinu rada je to i prolazilo donekle, ali u BIM-u – koji se zasniva na upravljanju informacijama – to više ne bude išlo. Mislim ako želimo biti učinkoviti. Trebamo imati neke standarde na koje se možemo osloniti bez razmišljanja i dilema. Za mnoge urede koji još nemaju svoje standarde to bi bila velika ušteda vremena ako ništa drugo. Za sve bi to bio način da komuniciramo jasnije i učinkovitije.

Izrada standarda je opsežan i dugotrajan posao kojem se treba posvetiti ekipa iskusnih ljudi. Ja mislim da mi za tako nešto nemamo vremena. A i čini mi se da je bezvezne otkrivati toplu vodu ako tako već nešto postoji. Trebalo bi samo da netko sa autoritetom – institucija, udruga – predloži standarde koji su dovoljno dobri da ih počnemo koristiti.
To i je ideja odbora za standardizaciju i BIM pri HKA. To je odgovoran zadatak ali nadam se da ćemo ga uspjeti iznjeti u ovom mandatu. Do tada ja iznosim svoje privatno mišljenje samo da malo potaknem temu.

Što treba standardizirati?

Ovako na prvu mi pada napamet slijedeće:

  • Imenovanja i označavanja datoteka
  • Označavanje BIM elemenata – odabir klasifikacije
  • Razinu razvijenosti BIM elemenata – LOD standard
  • Način razmjene datoteka na zajedničkom podatkovnom okruženju (CDE)
  • Nazivanje atributa u BIM objektima

Koje standarde odabrati?

Odabir standarda za navedeno nije po meni pretežak. Otprilike se zna što se najviše koristi na BIM projektima. Neke stvari definirane su globalno prihvaćenom ISO standardu tako da po meni tu nema dileme. To se odnosi na imenovanje datoteka, meta-podatke datoteka i razmjenu datoteka na CDE. LOD standarda ima mnogo pa je odluka možda malo teža. Mada mislim da je BIMForum-ov standard i dalje najrašireniji i najbolje dokumentiram pa bi to bio moj prijedlog. Mada nedavno je osmišljen i Europski standard LOIN koji bi u budućnosti mogao postati popularan na našem kontinentu. Klasifikacija elemenata je malo teži zalogaj. Klasifikacije nisu nužno rađene za BIM nego generalno za klasificiranje elemenata u građevinskoj industriji. Tako da nisu baš prilagođene BIM potrebama u potpunosti. Svaki proizvođač softvera ima neku preferiranu pa je najlakše u određenom alatu koristiti tu. One najraširenije su dosta opsežne i za nas malo prekomplicirane možda. One jednostavne su malo zastarjele za BIM pa nam ponekada fali neka kategorija. Najraširenija klasifikacija u Europi je Uniclass 2015 pa mi se čini da bi to mogao biti dobar prijedlog. Mada mislim da će se po pojedinim projektima vjerojatno pojaviti i neka druga ovisno o izabranom alatu i kompleksnosti projekta. Priča sa atributima je malo zahtjevniji zadatak i mislim da bi se bilo dobro potruditi da osmislimo nešto prilagođeno našim potrebama. Dovoljno jednostavno da to možemo primijeniti kod nas ali i dovoljno fleksibilno da možemo nadograditi po putu.  No do tada ima nekoliko portala koji nude BIM familije koji imaju svoje standarde za korištenje atributa u BIM objektima pa možemo možda početi od toga. BIMobject je dobar primjer.

Kako početi?

Krenemo od nekih standarda, ovih ili kojih se već dogovorimo, dok nemamo nešto bolje i barem znamo čega se svi možemo držati. Naviknemo se da standardi postoje i počnemo razmišljati na takav način. Pa ukoliko u nekom trenu i shvatimo da postoji neki bolji standard ili ga mi izmislimo za naše područje onda pređemo na njega. Jer vjerujte lakše je preći sa jednog standarda na drugi nego iz nestandardiziranog načina rada na standardizirani. Iako ovo glupo zvuči jer lakše je raditi kada imaš sve posloženo nego kada je sve nejasno ali ipak u većini slučajeva se to pokaže kao dosta veliki problem, barem na početku.

Što bi još mogli standardizirati?

BIM projekt definiraju neki dokumenti kao npr. EIR, BEP,… To je isto nešto što će se morati sastaviti za svaki projekt posebno. Ali bilo bi dobro imati neke standardizirane šprance koje bi se mogle popunjavati kako bi znali da smo popunili sve što je potrebno za kvalitetno odvijanje BIM projekta. Takvi dokumenti mogu prerasti u kompleksnu dokumentaciju koja na velikim projektima definira dosta detalja ali to će biti ipak prepušteno razradi na konkretnim projektima. No mi bi trebali barem standardizirati neke osnovne dokumente s kojima možemo “pokriti” berem jednostavnije projekte, na kojima možda nećemo imati BIM konzultante da definiraju proces. Primjer tako nekog BEP-a možete pronaći ovdje.

Ne-BIM standardi

Ima tu stvari koje bi isto bilo dobro standardizirati koje nisu usko vezane za BIM ali će nam svakako i dobro doći. Izgled dokumentacije – od grafike do informacija koje treba sadržavati. Od imenovanja layera do sastavnica. Sadržaj projekta, formati predaje, numeriranje i imenovanje listova za ispis… Nema to previše veze sa BIM-om ali ima s time da ne moramo svi o tome voditi računa nego da to jednostavno “preuzmemo” kao gotovu stvar.
Iako je tendencija da će 2D dokumentacija biti sve manje bitna danas je još uvijek koristimo pa, kako to nismo dogovorili do sada, možda je vrijeme da to sada definiramo i standardiziramo. Ono što je dobro je kada to definirmao možemo to sve lijepo zapakirati u predložak i ne brinuti više o tome.

Predložak za BIM alate

Predložak može sadržavati gore navedene grafičke standarde ali i puno više od toga. Svatko tko radi u BIM alatima zna da je to element koji može najviše ubrzati rad na BIM modelu- Pogotovo ako sadrži kvalitetne BIM objekte, tabele za količine i specifikacije, prilagođene prikaze, način povezivanja sa .dwg formatom…i slično. I još ako je to sve standardizirano pa znamo da smo kompatibilni sa ostalim sudionicima. No predložak je velika tema pa o tome drugi puta.

Našlo bi se još toga što bi se moglo standardizirati u BIM-u ali… prvo da krenemo pa ćemo onda nadograđivati… Mislim da je bitno za početak da se trebamo standardizirati. Što prije shvatimo da moramo raditi na strukturirani način to prije ćemo svi zajedno biti efikasniji i moći svoju kreativnu energiju trošiti na prave stvari.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.
Show Buttons
Hide Buttons