Pošto BIM?

Moje je mišljenje da je teško dati cijenu nečemu što ne znamo što je. Prvo se trebamo dogovoriti što mi to prodajemo i što netko drugi kupuje da bi se mogli dogovoriti koliko to košta i da li je skuplje od nečega što je bilo prije ili nije.
O čemu pričamo kada pričamo o BIM-u?
Cilj svakog građevinskog projekta je realizacija nekog objekta. Na klasičan način to se postiže pomoću tehničke dokumentacije – nacrta i tekstualnih opisa. Neki pretpostavljaju da smo samim početkom korištenja naprednih BIM alata automatski u BIM-u. No u prvoj fazi korištenja takvih alata koristimo ih na „primitivan“ način, učimo se i puno nam treba truda da nešto postignemo. Troškovi alata i edukacije mogu biti znatni pa poneki misle da je to razlog da to i više naplatimo. S vremenom napredujemo u korištenju alata, optimiziramo procese i koristimo napredne tehnike ili procese kako bi uvelike ubrzali rad. Ono za što nam je prije trebala vječnost sada odradimo u vrlo kratkom vremenu. Razmišljamo li sada da to i manje naplatimo? Ne baš. Prije razmišljamo da ne pokažemo investitorima kako nam je to postalo lako, kako nam to ne bi manje plaćali. Tako ispada da kada nam treba više truda želimo to napaktiti više, a kada nam treba puno manje onda bi isto tako to naplatili više. A u svemu tome rezultat koji isporučujemo je isti kakav je bio i prije – nacrti i tekstualni opisi. Postoji još jedan korak više a to je BIM projekt. I dok su prijašnja dva bila na našu inicijativu ovaj treći se obično dogodi kada netko od nas zatraži BIM. U ovom slučaju uz klasični projekt tu je još jedan projekt koji trebamo napraviti. To je BIM model. To je ono što primarno isporučujemo, a dokumentacija je samo „nuspojava“. Tu sad postoji prilika da nešto i naplatimo više ali prvo se moramo dogovoriti što je to BIM/BIM model?

Što je BIM/BIM model/BIM projekt?

Ako se nalazite npr. u UK i radite javni objekt onda nemate što razmišljati – BIM je propisan i opisan. Ako radite privatni projekt onda se imate barem na što pozvati. Ako ste u Hrvatskoj i bez obzira što radite nemate se ni na što pozvati. Što je BIM tada? Ono što se sudionici na konkretnom projektu dogovorite da BIM jest. Opet ću spomenuti UK jer nam je tamošnja praksa možda najbliža. Kada u UK krećete u BIM onda postoji propisana procedura kako se taj BIM projekt dogovara. Naručitelj na osnovu svog upitnika (EIR) traži ponuđače koji nude usluge rada na BIM projektu (pre contract BEP) a nakon odabira sudionika formira se zajednički dokument u kojem se točno opisuje proces i rezultat BIM dijela projekta (post contract BEP). Kod nas to je još uvijek malo previše napredan scenarij jer ima malo ureda koji mogu adekvatno odgovoriti na takav upit, ali neki dogovor treba postojati. Zbog toga predlažem, barem privremeno, dokument – “BIM dogovor” u kojem će se biti opisano što je BIM na konkretnom projektu. Što je realno da bude. Predložak za takav dokument postoji na stranicama HKA i slobodno se poslužite ukoliko vam je potrebno nešto za početak. Dokument je opširan, pisan je edukativno kako bi se dobio dojam što bi se sve trebalo dogovoriti. U praksi ga je moguće skratiti i odabrati one dijelove na koje se želite fokusirati. Isprobao sam ga na par projekata i mislim da je dobra osnova za kretanje u BIM projekt. Malo više o ovoj temi i u ovom članku.

Tko treba definirati što je BIM na konkretnom projektu?

Često se postavlja i ovo pitanje. BIM treba definirati onaj tko ga inicira. Uobičajeno je da je to investitor ali ima slučajeva da to investitoru nije u interesu tj. ne zna da mu je u interesu, pa takav projekt može inicirati i netko drugi. Uglavnom je to netko s ovlastima da nametne takav način rada ostalima na projektu (izvođač, glavni projektant). Tko god ga inicirao BIM projekt bi  trebao biti konsenzus među svima uključenima u proces.

Zašto BIM?

Obično na početku nikome nije jasno zašto se u BIM uopće ide kad smo i do sada izvodili zgrade i bez toga. Znači cilj je i dalje samo dokumentacija. Nakon par razgovora, prezentacija i samostalnog istraživanje dolazi se do sasvim suprotnog zaključka. Javlja se onaj naš poznati sindrom… Kao što sve zgrade moraju biti A+ samim tim što to postoji, i kao što naši sportaši daju minimalno 120% tako ako već idemo u BIM onda želimo SVE – Level 2 minimalno ali možda i više. Malo karikiram, ali ne previše 😉
Ovdje treba biti mudar i oprezan i pametno odabrati ciljeve. Vjerujem da ovdje vrijedi ona : manje je više, o čemu sam već pisao. Trebamo odabrati one ciljeve koje znamo kako ćemo iskoristiti i koji će nam stvarno donijeti korist. Što god da odaberemo moramo to precizno definirati i voditi računa da se ostvari, a ne raspline po putu.

Model

BIM je i proces i krajnji rezultat. Jedno bez drugog ne ide. Zato pri definiranju BIM projekta treba opisati oboje. Kada opisujemo model najvažniji alat nam je tablica isporuke modela (LOD tabla). Tu se opisuje Tko?, Kada?, Što? i možda najvažnije KAKVO? je to što se ugrađuje u BIM model. Na osnovu ovakve popunjene tablice može naručitelj precizno znati što će dobiti kao rezultat projekta a i svatko od sudionika što mora učiniti da bi se na kraju dobio željeni rezultat. Elementi koji se ugrađuju u model mogu biti od jednostavnih do jako kompleksnih što se tiče i detaljnosti geometrije a i podataka koje sadrže. Ovdje se može načiniti velika razlika u obimu posla koji je potrebno odraditi a i u koristima od BIM modela u korištenju modela. Pa je ovo vjerojatno i najbolji način za odrediti cijenu BIM modela. Ovisno o ovome što tu navedemo cijena može znatno varirati. Barem u ranoj fazi BIM-a kao što je slučaj kod nas. Kompleksnost samih BIM elemenata opisuje se takozvanim LOD-jem. Na žalost tu ništa nije jednoznačno pa će i tu biti mnogih dilema koji standard koristiti kako bi precizno znali što se od sudionika zahtijeva. Nažalost ukoliko želimo biti sigurni da ćemo dobiti ono što želimo najbolje je ne osloniti se na neke tuđe standarde nego izraditi svoje. Nije to zanemariv trud ali je za sada jedini način da smo što bliže željenom rezultatu. Osim LOD standarda potrebno je odabrati i klasifikaciju građevinskih elemenata po kojoj ćemo te elemente popisati. Još jedan nezahvalan zadatak ali i tu postoji opcija definirati nešto svoje.

Još malo LOD-u

Ovdje ću samo pojasniti ono što je ostalo malo nejasno, koliko sam vidio iz diskusije, nekim prisutnima, a onda vjerojatno još mnogima koji kreću u ovom smjeru.
Svaki BIM projekt zahtijevati će drugačiji pristup detaljnosti prikaza modela. Što se tiče geometrije ali i podataka vezanih za elemente. Obje ove varijable definiraju se LOD standardom. I to ovisno o standardu – geometrija i podaci – mogu se definirati zasebno ili zajedno. Takav standard i postoji kako ne bi trebali od projekta do projekta opisivati što smo mislili kako treba izgledati model nego samo trebamo navesti LOD koji želimo postići. A u standardu je opisano što taj LOD podrazumijeva. Znači…LOD standard je konstanta koju iz koje biramo što nam na pojedinom projektu odgovara i to uvrštavamo u Tabelu isporuke modela koja je različita za svaki pojedini projekt – ovisno o tome čemu nam BIM model služi.

Proces

Nije dovoljno opisati samo rezultat jer bez dobro osmišljenog i definiranog procesa ćemo teško do takvog rezultata doći. Mnoštvo sudionika, alata, formata, verzija… sve to treba uskladiti na ovakvom projektu. Znamo svi kako je bilo samo sa dokumentacijom u jednom (DWG) formatu. Na BIM projektima se to višestruko multiplicira. A ne samo to nego da bi rezultat bio kvalitetan suradnja među sudionicima trebala bi biti još uža i efikasnija. Iz iskustva znam da se greške događaju i sa onim jednostavnim stvarima koje svi pretpostavljamo da nije ni potrebno dogovarati, a kamoli sa onima na koje niti ne računamo da postoje. Da povučem paralelu sa izgradnjom objekta. Znate koliko je truda potrebno ne bi li izgradili neki objekt kada je uključeno više izvođača. E pa, ponavljam, ovo je isto objekt koji treba izvesti – samo je digitalan. Pa je tako i ovdje potreban znatan trud da se sve dovede do uspješnog završetka. Ovdje ne bih ulazio u sve detalje jer ima ih podosta ali spomenuo bih neke kao: imenovanje datoteka, uloge sudionika na projektu, formati i rokovi razmjene datoteka,…
Zbog efikasnosti na ovakvim projektima više ne dolazi komunikacija mailom nego treba posegnuti za naprednijim načinima kolaboracije. Osnova toga je zajedničko mjesto pohrane podataka (CDE). Svi znamo kako nije lako niti na svom računalu imati kvalitetno strukturirane datoteke. Kada sve to trebamo posložiti na serveru tvrtke onda to postaje još kompleksnije. A u ovom slučaju imamo sve datoteke, svih sudionika na projektu, u svim fazama na jednom mjestu. Kvalitetan softverski alat, sa jasnom strukturom ključan je da bi ovo dobro funkcioniralo. Osim same strukture potrebno je i uspostaviti jasno definirana pravila kojia služe kako bi svi znali koje datoteke su prikladne za što mnoštvu dijeljenih datoteka.
Važan dio procesa su i opisane procedure – barem za najvažnije aktivnosti koje će se događati na projektu. Alata ima dosta i ne znaju ih svi koristiti na najbolji način. A i oni koji ih znaju koristiti trebaju znati kako je zamišljeno da se koriste na konkretnom projektu. Zato je važno imati dokumentirano sve takve procese kako bi svatko tko sudjeluje u procesu ili se u nekom trenu uključi u proces zna točno što treba raditi u pojedinom slučaju.

BIM kick off

Nakon što smo sve dobro osmislili i opisali potrebno je i upoznati sve sudionike na projektu o tome. Ovo je dobro napraviti proje nego je sve jako strogo definirano jer ono što još ne znamo je koliko su sudionici sposobni to sve ostvariti. BIM projekt, pogotovo neki početni, treba biti dogovor svih uključenih. Bit će tu puno kompromisa ali potrebno je ipak donijeti konsenzus. Na ovakvom sastanku potrebno je da se nađu svi uključeni u proces. Neki možda na prvim projektima neće raditi u BIM alatima ali morati će poštovati procese i procedure i trebaju biti s njima upoznati. Nije dovoljno da inicijator BIM-a upozna sa ovim dogovorom svoje uže suradnike nego trebaju o tome biti informirani svi suradnici jer svi će oni morati doprinijeti da bi rezultat bio adekvatan. Na prvom sastanku, po meni, treba biti dosta fleksibilan jer u većini slučajeva još će puno ovih stvari većini biti novo i strano, ali isto tako treba sve prisutne upoznati s time da se neke stvari u ovim procesu jako važne i da će se na tome inzistirati. Moramo svi BIM shvatiti ozbiljno da bi imao šanse za uspjeh.

BEP kako dio ugovora

Kada se usklade sve želje sa realnim mogućnostima – sve to treba pretočiti u dokument koji će se priložiti ugovoru. To onda postaje obaveza za sve uključene u projekt.
Tu je kraj ulaska u BIM projekt ali je i početak života BIM projekta. O vođenju projekta nekom drugom prilikom. Ali svakako jedna od prvih stvari koje treba napraviti je tvz. “BIM mock up”- probna razmjena datoteka na servisu koji smo odabrali za razmjenu podataka. Rezultat bi trebao biti da u nekom alatu za formiranje integralnog modela imamo poneku sitnicu od svake struke na pravom mjestu. Ali ne bi vjerovali čega se sve tu nađe 🙂

Pošto BIM?

Za završetak još malo o cijeni. Zamislite da kupujete stan ili poslovni prostor i onaj od koga kupujete kaže vam da je stan 30% skuplji jer je on nabavljao nove strojeve koji su ga puno koštali, pa ljudi nisu s time znali raditi pa je duže trajalo zbog toga itd. Da li bi platili tu cijenu? Ali ako je nešto malo skuplje,a  ugrađeni su bolji materijali i “dodatna oprema” koja će vam boravak učiniti ugodnijim, a i smanjiti će troškove na duge staze. To možda i bi platili nešto više?
Po meni ne možemo više naplaćivati način na koji radimo. Možemo naplatiti više dodanu vrijednost rezultata koji isporučujemo.
Umjesto da se fokusiramo na cijenu koštanja rekao bih da je bolje jako dobro definirati rezultat koji želimo postići. Tako da je svima jasno što moraju isporučiti. A onda neka svatko predloži cijenu za koju to može napraviti, ali točno to a ne nešto slično, polovično što će se još 3 puta popravljati. Pa ako netko zato što je ulagao u tehnologiju, znanje, optimiziranje procesa i sl. može to ponuditi za manje nego netko tko je to sve zanemarivao, zašto ne bi? Ili ako rijetki to mogu isporučiti a nama to stvarno treba zašto to ne bi bilo skuplje? Tržište će formirati cijenu. Na ovaj način konkurentnost bi bila efikasnost a ne površan način rada. A više cijene za „BIM“ ako se i pojave na tržišta neće biti tu zauvijek. Jer čim će više kolega biti efikasniji to će konkurencija biti veća i cijena će padati. I BIM će jednom postati što je danas CAD. A više se nitko ne pita da li je projekt u CAD-u skuplji od rukom crtanog.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.

Show Buttons
Hide Buttons