Ovaj puta bi o nečemu što je osnova BIM-a ali još uvijek se kod nas malo zapostavlja. Još i danas BIM se kod nas najčešće koristi kao efikasniji način za izradu 2D dokumentacije a manje kao 3D baza podataka. Nesporne su prednosti novog načina rada još i dok ne počnemo koristiti informacije koje možemo dobiti iz kvalitetnog BIM modela kao što su kvalitetna dokumentacija, 3D koordinacija i iskaz količina ali prava snaga BIM-a očituje se tek kada počnemo koristiti informacije na pravi način.
Prvi korak u korištenju I iz BIM-a
Prvi korak u tome je da informacije sakupimo na jedno mjesto. Za razliku od klasičnog načina rada gdje su informacije „raštrkane“ u raznim dokumentima i tko zna sve gdje, u ideji BIM-a je da se podaci nalaze na, uvjetno rečeno, jednom mjestu koje je adekvatno strukturirano. BIM model tako postaje 3D baza podataka sa svim podacima koji su nam potrebni kako bi mogli doći do informacija koje nam mogu koristiti da što bolje ostvarimo zadane ciljeve.
Ovdje namjerno radim razliku između podataka i informacija. Podaci su individualne činjenice a informacija je organizacija i interpretacija tih činjenica. Preneseno na BIM proces – gradnja modela sa objektima koji sadržavaju podatke je popunjavanje baze podataka dok je iščitavanje raznih izvještaja (npr. specifikacija, količina,…) i analiza (statička, energetska,…) korištenje informacija.
Što je stvarno prvi korak?
Svrha svakog projekta koji radimo je rješavanje nekog zadatka – projektnog zadatka. Ovisno o tome što se postavi kao cilj na takvom zadatku možemo i više ili manje koristiti BIM kako bi se taj zadatak što efikasnije riješio. Ukoliko su ciljevi čisto estetski ili konceptualni BIM nam možda i neće biti od velike pomoći. Ali ako su zadaci egzaktni i mjerljivi BIM je pravi alat da ih dostignemo. Definiranje ciljeva je tako ipak prvi korak.
Korak drugi – sakupljanje podataka
Nadalje moramo vidjeti koje nam informacije mogu biti od pomoći da bi se približili tim ciljevima. Tu postoje neke šprance ako su nam ciljevi uobičajeni ili možda moramo malo bolje razmisliti ako su nam ciljevi specifični.
Drugi korak bio bi prikupljanje potrebnih podataka. Za razliku od klasičnog načina rada gdje se dokumentacija svodi na crtanje linija, u BIM-u umjesto linija koristimo objekte koji u sebi sadržavaju i tekstualne podatke. Gradeći model takvim, podacima obogaćenim, objektima ustvari popunjavamo bazu podataka strukturiranu na način koji je primjeren našim potrebama – 3D model objekta. Koliko su dobro „posloženi“ podaci u tim objektima toliko kvalitetnu bazu na kraju dobijemo.
Korak treći – generiranje informacija
No samo prikupljanje podataka nije to što BIM čini BIM-om. Korištenje tih podataka i generiranje korisnih informacija analizom i pravilnim čitanjem tih podataka prava je snaga BIM-a.
Jedan način na koji nam ta 3D baza podataka može koristiti je trenutno dobivanje korisnih informacija. U klasičnom načinu rada obično nakon neke od faza projektiranja dođe vrijeme da odradimo neke izračune kako bi smo dobili neke kvantitativne informacije. BIM alati izračune rade automatski pa su nam te informacije uvijek raspoložive i u bilo kojem trenutku možemo donijeti zaključak i tako prije reagirati i krenuti sa projektom u pravom smjeru. Kao primjer to mogu biti površine, količine, cijene, ispunjavanje urbanističkih uvjeta,…
Osim što brže i lakše možemo doći do informacija koje smo i prije mogli dobiti, BIM alati nam analiziranjem odgovarajućih podataka mogu pružiti i neke informacije do kojih prije nismo niti mogli doći. Primjerice simulacije buke, protoka zraka, komparacije energetske učinkovitosti raznih varijanti rješenja, if then simulacije,… sve su to informacije koje nam mogu uvelike pomoći da vodimo projekt prema željenim ciljevima a do sada ih skoro da i nismo mogli imati.
Iskoristivost informacija
Kada jednom postignemo da imamo sve bitne informacije u modelu, jako je bitno je da te informacije ne ostanu samo unutar modela. Nemaju svi sudionici na projektu pristup BIM modelu ili znanje da iskoriste informacije iz npr. Revit modela. Zato je važno da informacije osim da “žive” u samom modelu budu prezentirane svim sudionicima na način da ih oni mogu iskoristiti. Za kvalitetan BIM projekt presudno je da nađemo načine, da osim što imamo sve potrebne informacije, da one budu točne, jasne, pravovremene i svima dostupne kroz cijeli tijek BIM projekta. Kako to postići tema je za neki budući članak.
Ali ništa bez…
Tu sada dolazimo do, po meni, ključnog sastojka bez kojeg sve ono gore nema pravi smisao. Sve one mogućnosti koje nam pružaju BIM alati ne vrijede puno ako ih ne iskoristimo da projekt vodimo u pravom smjeru. Sve ove informacije omogućavaju nam da donosimo kvalitetne odluke u pravo vrijeme ali na nama je da ih i stvarno i donesemo, primijenimo i tako promijenimo tijek projekta prema što boljem ostvarivanju zadanih ciljeva. Bez toga sve te napredne mogućnosti BIM-a ostati će samo na mogućnostima.
Upravo iskorištavanje tih informacija je ono što je trebamo napraviti ukoliko želimo BIM-om ostvariti dodanu vrijednost. Ono što će napraviti to da rezultat našeg projekta bude kvalitetniji od onog kakav bi bio da nismo koristili BIM. To je onaj BIM koji onda možda i možemo dodatno “naplatiti”, bilo kroz veću cijenu, uštede ili kroz prodaju dodatnih usluga.
