Upravo je održan još jedan dan iz ciklusa Dani Arhitekata u organizaciji HKA. Ideja ovog dijela ciklusa pod okriljem Odbora za standardizaciju i BIM – DAN prvi bila je BIM standardi.

BIM standardi tema je koja postaje sve aktualnija u ovo vrijeme kada se počinje „propisivati“ sve više BIM projekata. Kroz nekoliko pomno odabranih predavanja prikazali smo presjek stanja na ovom području kako kod nas pa tako i u nekim relevantnim europskim zemljama.

U uvodnom predavanju pokušao sam predstaviti važnost BIM standarda i stanja gdje se danas nalazimo. No o tome ću detaljnije u zasebnom tekstu.

Nives Coce je ispred Ministarstva graditeljstva dala pregled djelovanja Ministarstva na ovom području i pregled stanja standarda u europskim zemljama i prikazala neke zanimljive primjere kako su se BIM standardi tamo primijenili. Pozvala je sve sudionike u našoj industriji da se aktivno uključe u stvaranje nekog Hrvatskog BIM-a dok je još vrijeme a ne kada bude kasno jer će nam BIM standardi biti nametnuti.

Branko Knežević i Goran Anić prezentirali su nam način na koji su oni standardizirali BIM unutar ureda ATP i kako ga koriste. Zanimljivo je bilo vidjeti kako je to posloženo u jednom velikom uredu. Svima nam je jasno da to nije način na koji to može odraditi većina ureda kod nas ali opet važno je osvijestit da je rad na standardima i primjena tih standarda posao koji netko treba odraditi a neće se dogoditi samo po sebi. Specifičnost ovog ureda je da imaju jaki interni tim koji razvija standarde koje koriste interno ali i eksterno za projekte na kojima nisu, kao što je za sada slučaj u Hrvatskoj, primijenjeni neki drugi standardi.

Andrija Matotan prezentirao je način rada arhitekata u Nizozemskoj na primjeru ureda de Architekten Cie. Ukazao je na razlike u načinu rada arhitekata ovdje i tamo. Situacija u Nizozemskoj je da su nositelji projekata građevinske kompanije pa tako oni i diktiraju način rada. BIM je način rada koji je opće prihvaćen a standarde kojih se treba pridržavati propisuje svaki izvođač prema svojim potrebama. S time da je osnova standarda u osnovi ista a manje razlike su u nekim specifičnim zahtjevima izvođača. Ovo je dobar primjer koji nam pokazuje da ne možemo samo tako prepisati tuđe standarde prije nego se upoznamo da je način rada usporediv s našim.

Kroz razgovor Damira Mancea s Mladenom Vukomanovićem čuli smo nešto više o novo osnovanom ogranku Building SMART-a u Hrvatskoj. Vrlo zanimljivoj inicijativi koja ima potencijal umnogome doprinijeti promicanju BIM-a kod nas i o čemu ćemo vjerojatno više čuti u budućnosti. Zanimljivo je bilo čuti da se stanje o BIM-u na edukacijskim ustanovama polako mijenja na bolje. Naglašena je i potreba intenziviranja rada na BIM rječniku koji je jedan od bitnih stvari ukoliko želimo imati dobro opisan neki naš BIM standard, ili pak preveden neki strani.

Iva Kovačić sa TU Wien pokazala nam je kako stoje stvari s BIM-om u nedalekoj Austriji. Tamo je BIM prerastao sam BIM a digitalizacija se provukla kroz šire sfere naše industrije. Investitori, javni i privatni, znaju kako mogu iskoristit novi načina rada pa onda to i traže. Ono što nama kronično fali – standardi – to oni imaju jako dobro razvijeno, pa možda po Ivinim riječima i malo „prerazvijeno“. Zanimljiv podatak je i to da će se uskoro u Beču za građevinsku dozvolu moći predati i BIM model što će bitno ubrzati dobivanje građevinske dozvole onima koji će znati izraditi odgovarajući model – prema od grada zadanim standardima.

Panel na kojem smo okupili predstavnike relevantnih aktera u našoj industriji, donio nam je zanimljivu diskusiju o BIM standardima ali i šire. Svi se slažemo da je BIM nešto što je, kroz sve otežavajuće okolnosti koje imamo, neizbježan i kod nas. Samo mislim da je još uvijek nejasno kako će se on „dogoditi“ kod nas u ozbiljnijem obliku. Pod ozbiljnijim mislim na neki standardizirani način – odozgo – a ne samo stihijski – odozdo. Jedan od zaključaka je da ćemo u tome sudjelovati svi jer u Hrvatskoj u ovom trenu nema netko tko bi bio toliko snažan i sa dovoljno znanja da to nametne.

Zanimljivu informaciju objavio je Davorin Oršanić iz ministarstva graditeljstva – da se na projektima koji se planiraju uskoro realizirati u Hrvatskoj od strane države a pod okriljem Svjetske Banke planira „zahtijevati“  BIM. Veličina i važnost projekata uz kombinaciju korištenja nove tehnologije mogla bi biti jedan od važnih pokretača BIM-a kod nas.

Zanimljivu diskusiju sa panela a i sva ostala predavanja biti će objavljeni na stranicama HKA pa ukoliko vas je ovo zainteresiralo pogledajte.

Uvijek je lijepo vidjeti na jednom mjestu toliko kolega koji afirmativno pričaju i BIM-u. Posla oko implementiranja BIM-a, šire od samo korištenja unutar pojedinih ureda, ima puno. Ali i ljudi koji to pokušavaju je sve više. Mislim da bi bilo dobro da se na neki način okupimo oko neke inicijative i zajedničkim snagama napravimo nešto više. Institucije vjerujem da će dati podršku ali ipak je na nama samima da to odradimo.

Iako je organizacija i realizacija ovakve konferencije dosta zahtjevna i pomalo stresna, cijelo iskustvo mi je bilo jako pozitivno. Nadam se da smo uspjeli malo približiti ideju važnosti standarda i što se to u BIM u može i treba standardizirati. Ovo je svakako tema kojom ćemo se morati nastaviti baviti i u budućnosti. Jer dobre osnove za zajednički rad u BIM-u donijeti će nam onu pravu korist na zajedničkim BIM projektima.

Hvala Damiru i Robertu sukrivcima u organizaciji i cijeloj ekipi produkcije na profesionalno odrađenom poslu.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.
Show Buttons
Hide Buttons