U posljednje vrijeme dosta smo dobro upoznati sa brojkama vezanim uz Covid-19. Svakodnevno na dnevniku možemo vidjeti razne apsolutne i relativne, brojeve i postotke. Ne samo da ih vidimo nego i pratimo kako se ti brojevi mijenjaju iz dana u dan. I tako predviđamo trendove i odlučujemo o epidemiološkim mjerama koje diktiraju naš život – barem iduća dva tjedna. To je moguće jer se ključne informacije kontinuirano sakupljaju sa svih strana na jedno mjesto, statistički obrađuju i jasno prezentiraju.

Sport u brojkama

Davno je bilo kada sam se bio čudio kako npr. na domaćim košarkaškim utakmicama košarkaše procjenjujemo po ljepoti igre a u NBA se sve svodilo na statistike. Točno smo znali sve statističke pokazatelje o svakom igraču kroz cijelu sezonu. Tako su se NBA igrači rangirali po konkretnim pokazateljima a naši po općem dojmu i eventualno broju koševa. Danas je normalno da znamo koliko minuta svaka momčad ima loptu u nogama i koliko je koji igrač pretrčao kilometara po utakmici. Koliko neprisiljenih grešaka na forhendu ima koji igrač i kolika je vjerojatnost da će pojedini igrač na slobodnom udarcu gađati gornji lijevi ugao gola. Skoro da nema podatka koji ne znamo. To su informacije na osnovu kojih se definira strategija utakmica ali i planira trening.

Mi u brojkama

Većima od nas zna koliko smo koraka napravili dnevno, koliko katova se popeli, koliko smo spavali i koliko kalorija potrošili. Sve te brojeve možemo – prikazano na različite načine – lijepo vidjeti na zaslonima svojih pametnih satova i mobitela.
Dashboardi sa prikazom raznih informacijama sve su nam češće na raspolaganju. Grafički lijepo uobličene informacije daju nam nove uvide u razne aspekte naših života i time ne samo da nam pokazuju kako smo nešto odradili ili proživjeli nego i kako da što bolje isplaniramo kako ćemo to raditi i u budućnosti.

Građevina bez brojaka

Ali ima i nekih segmenata gdje ipak malo kaskamo s informatizacijom. Pogađate mislim na građevinsku industriju. Iako danas već postoje BIM alati kojima možemo sakupiti većinu korisnih informacije o nekom projektu (ili svim projektima na kojim sudjelujemo) na jedno mjesto, statistički ih obraditi i koristiti za efikasniji rad mi tu mogućnost uglavnom ne koristimo. Ukoliko koristimo prave alate i uspostavimo prave procese – sakupljene i obrađene informacije nude nam uvid u stanje svakog projekta i to u svakom trenutku. A osim uvida u trenutno stanje možemo pratiti i trendove pa i predviđati moguće neželjene situacije i tako ih prevenirati. Možemo analizirati modele i procese i rezultate pregledno prezentirati. I onda to koristiti kako bi donosili odluke prema konkretnim pokazateljima a ne općem dojmu koji smo stekli. Na što trošimo najviše vremena, gdje imamo najviše grešaka, gdje ima najviše nejasnoća, tko najsporije rješava upite, tko najviše kasni i gdje bi mogao doći zastoj, kako prerasporediti ekipe da preveniramo taj zastoj, gdje možemo ostvariti najveće uštede, … samo su neki od pokazatelja koji su mi prvi pali na pamet a koje bi mogli lako imati.

Nije da korisnih informacija u našoj industriji nema nego ih je teško pametno iskoristiti dok su raspršene. Jednom kada ih imamo na jednom mjestu i još pametno strukturirane mogli bi se začuditi do kojih sve zaključaka bi mogli doći. A onda nadam se i iskoristiti ih pametno.

Mislim da danas kao nikada do sada možemo vidjeti koliko su neki pokazatelji bitni i korisni. Zamislite da npr. odluke o epidemiološkim mjerama ne donosimo na bazi stvarnih svjetskih i domaćih pokazatelja nego na osnovu dojma koji je stožer dobio promatrajući trenutno stanje na ulici ispred svog prozora. To mi se čini dobra usporedba sa načinom na koji još uvijek većinom radimo u našoj industriji. A mogućnosti su nam na raspolaganju.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.
Show Buttons
Hide Buttons