Odgovor na to je – što god se sudionici na projektu dogovorili da će to biti. Može biti od igle do lokomotive važno da ali je važno  da to bude precizno definirano. Ako ste npr. u UK i želite raditi javne objekte onda je to definirano kao BIM Level 2. No ukoliko to nije definirano nekom obvezujućom uredbom kao što je slučaj u Hrvatskoj ili ukoliko je projekt privatan onda je to ono što investitor traži da to bude.

Danas je situacija kod nas da rijetko tko traži da projekt bude BIM projekt. Za sada BIM živi u nekolicini projektnih ureda koji su zbog svoje efikasnosti uveli korištenje BIM alata. I to je za svaku pohvalu.

BIM će krenuti kada ono koji naručuju projekte krenu sa zahtjevima da se ne projektima implementira BIM. Ok, to uglavnom neće bit još pravi BIM jer se zna desiti da naručitelj naruči nešto i samo zato jer je to neki “modni dodatak” o čemu se priča a ne zato što zna čemu to ustvari služi. No koliko god to bilo blizu ili daleko mislim da bi bilo korisno da se svi pomalo upoznamo što bi to BIM projekt mogao biti.

Svaki arhitektonski projekt na kojem radimo ima neke zahtjeve – tzv. programski zadatak. I tu je, između ostalog, opisano ili bi trebalo biti opisano što je rezultat projekta. U klasičnim projektima to je 2D dokumentacija i neki tekstualni prilozi kao npr. troškovnik, iskazi površina,

BEP – BIM plan izvršenja

U BIM projektima rezultat projekta – ono što predajemo naručitelju – je i BIM model. I dok se za opseg 2D dokumentacije uglavnom zna što je potrebno predati, za BIM model to tek treba definirati. Pa još kako to nije samo jedan model nego svaki projektant ima svoj model – i svi ti modeli trebaju biti usklađeni tako i taj cijeli proces treba definirati. Pa tako pri dogovaranju BIM projekta uz klasični projektni zadatak treba dogovoriti još cijeli niz stvari koje su specifične za BIM projekt uobičajeno je da se u tu svrhu sastavi zasebni dokument – tzv. BEP – BIM plan izvršenja (eng. BIM Execution Plan – BEP).

U ovom dokumentu opisuje se cijeli niz stvari, od osposobljenosti ureda da odrade takav projekt do definiranja alata koji će se za to koristiti, ali najvažniji je dio oko “kvalitete” BIM modela. Kvaliteta o kojoj je ovdje riječ je ustvari popunjenost modela informacijama – što grafičkim što tekstualnim. Sama kvaliteta izrade modela se ionako podrazumijeva.

Razina razrađenosti – LOD

Kako se to uopće definira. BIM modeli sastoje se od BIM elemenata – to su dijelovi modela na koje smo navikli i u klasičnim projektima npr. zidovi, vrata, prozori, kanali, grede,…ali za razliku od onih u 2D crtežima ovdje su oni ispunjeni raznim informacijama i uglavnom sadrže i više ili manje detaljan 3D prikaz. I upravo je tu ključ definiranja kvalitete BIM modela. Do koje razine će svaki od tih elemenata biti detaljno nacrtan i koji će podaci biti za njega u modelu dostupni – to je potrebno precizno definirati kako bi svi sudionici na projektu znali što se od njih traži li što će na kraju dobiti. Bez toga BIM projekt je nemoguće dogovoriti.

Ova tzv. razina razrađenosti modela (eng. Level Of Development – LOD) osnovna je stvar koju treba definirati BEP-om. I to ne da se treba definirati samo za konačan model koji se predaje već za svaku pojedinu fazu. Postoje tu razni modeli koliko detaljno to učiniti. Od toga da se definira razina razrađenosti sa cijeli model do toga da se definira razina razrađenosti za svaki tip elementa zasebno. Kako ćemo postupiti ovisi o cijelom nizu faktora među koje trebamo uključiti i vrijeme potrebno da se to napravi.

Klasifikacija građevinski elemenata

Najprecizniji način definiranja LOD-a je da se definira LOD za svaki tip elementa koji će se pojaviti u modelu. U tu svrhu potreban nam je popis svih elemenata na modelu. i to prije nego se model počne graditi. Popis svih građevnih elemenata nalazi se u tzv. Klasifikaciji građevinskih elemenata. Tablice su to koje su standardizirane u većini razvijenih zemalja no kod nas ne postoji neka koja je propisana niti dogovorena. Tako se BEP-om treba odrediti i koja će se klasifikacija koristiti.

Platforma za razmjenu datoteka – CDE

Uz LOD tablicu mnogo je elemenata koje BEP definira ali ovdje bih izdvojio još jedan važan dio koji je potrebno definirati na projektu. Okruženje za razmjenu datoteka na projektu (eng. Common Data Enviroment – CDE). Preduvjet da bi BIM projekt uopće mogao postojati je postojanje BIM modela. No pravi život BIM projekta počinje kada se ti modeli počinju razmjenjivati. Kako je BIM projekt to efikasniji što su informacije ažurnije, jasnije i dostupnije svim sudionicima tako je izuzetno važno uspostaviti što efikasniji način razmjene istih. Razmjena datoteka e-mailom nije način koji će zadovoljiti iole ozbiljniji BIM projekt pa je to stvar koju treba ozbiljno razmotriti prije kretanja u takav projekt.

Zahtjevi Naručitelja – EIR

Ovo ću samo spomenuti ovdje je jer je bitan dio svakog BIM projekta da onaj tko naručuje takav projekt definira što želi. Za sada (kod nas) mi se čini da će svi sudionici na projektu zajedno dogovarati što je to BIM projekt za njih pa to mogu i sa jednim dokumentom – BEP.  Svakako je cilj da naručitelji definiraju svoje BIM zahtjeve i formuliraju ih u dokument prema kojem će se prilagoditi ostali sudionici ali to ćemo ipak malo pričekati – za veliku većinu projekata.

BEP predložak

BEP je osnovni dokument za dogovor BIM projekta. Uz ovdje navedene elemente sadrži još niz elemenata koje je potrebno dogovoriti prije početka takvog projekta. Nisu svi projekti jednako zahtjevni i nije ideja da se sve odradi na prvom projektu ali svakako se preporuča da se sagledaju svi aspekti i dogovore barem osnovne stvari kako bi rezultat slijedećeg projekta bio što kvalitetniji.

Primjer BEP-a možete preuzeti na stranicama HKA. Predložak je to koji možete prilagoditi vlastitim potrebama, a svaki konstruktivni prijedlog za unapređenje istog je dobrodošao.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.

Show Buttons
Hide Buttons