Go beyond the most obvious observation of the subject, and try to imagine other possibilities” – Christopher Anderson

Nisam neki veliki fan citata ali ovaj baš dobro ocrtava ideju o kojoj tu pišem. U originalu se odnosi na fotografiranje ali paše dobro i uz mogućnosti koje nam donosi budućnost razvoja tehnologije.

Razmišljajući o BIM-u uglavnom se vidimo nekim dosadašnjim iskustvima i neposrednim potrebama. I tražimo neke razloge koji su neposredno ispred nas i lako nam ih je dostići. Tako gledajući lako nam je zaključiti da i to nije nešto bez čega ne možemo. Ako smo mogli do sada bez toga vjerojatno možemo i dalje …

Ima još jedna perspektiva kako možemo gledati na BIM. To nije usko promatranje kroz alate koji su nam danas na raspolaganju već sagledavanje koje nam mogućnosti digitalizacija i pametno korištenje informacija o izgrađenom okolišu mogu dati u budućnosti.

Primjer 1 – Vožnja biciklom

Rad sa klijentima koji pokušavaju usvojiti novi način rada podsjeća me na situaciju kada sam sina učio da vozi bicikl. Krenuli smo u to na moje nagovaranje i iz dvije različite perspektive.

Ja sam u glavi imao sliku kako ćemo se on i ja voziti zajedno ljeti po nekim divnim šumskim puteljcima i otkrivati nove predjele. I nije mi bilo jasno kako on to ne želi? A njemu u glavi bilo je samo kako ne može držati ravnotežu i strah da će pasti. I nije me shvaćao zašto ga tjeram da pada.

Primjer 2 – Pametne sijalice

Drugi primjer je isto vezan za sina. Strah ga je bilo ići sam u sobu jer je tamo bio mrak. Da u sobi ne bi bio mrak morao je upaliti svjetlo, a da upali svjetlo trebao je ući u sobu. I nakon nekog vremena uvjeravanja da ga ne treba biti strah pomislio sam da je glupo da ga bude strah jer se to sigurno može nekako drugačije riješiti. I naravno da može. Postavio sam “pametnu” žarulju koja se može paliti daljinskim upravljačem i stvar riješena.

Ali to je bio tek početak mojeg saznavanja što je sve moguće sa pametnim žaruljama. Mogu se one i “dimati “pa možemo imati razne razine svjetla, pa mogu biti u boji pa može imati svjetlo kakvo mu paše,… a mogu se povezati i sa aplikacijom…. Pa se može svjetlo automatski paliti sa zalaskom sunca i polako mijenjati intenzitet sve do vremena za spavanje kada se same gase. Pa se onda to poveže sa Google assistantom pa se time upravlja glasom. Ili se na putu do doma postavi scena kakvu želite da vas dočeka kada dođete doma…

Primjer 3 – Geografske karte

Karte su se, kao i arhitektonski objekti, crtale ručno. Pojavom CAD-a ručno crtanje zamjenjeno je crtanjem na kompjuteru. Svi znamo prednosti tog načina rada. Ali što se promijenio za krajnjeg korisnika. Skoro pa ništa. I dalje su oni kojima je to trebalo dobivali papirnate karte, samo sada malo ljepše. Naknadno smo dobili i  digitalni zapis kako bi im daljnji posao bio lakši. Tu smo negdje i sa arhitektonskim nacrtima danas. No, za razliku od arhitektonskih projekata, situacija sa kartama je napredovala dalje.

Pojavio se GIS. Kartama su se počele pridodavati informacije. To nije vise bila samo CAD podloga nego baza podataka koja nam je omogućila da donosimo brže i kvalitetnije planerske odluke. I neko vrijeme je to bilo rezervirano samo za one koji su se profesionalno time bavili. A onda se, pojavim nekih globalnih servisa to demokratiziralo. Svatko je mogao vidjeti i koristiti karte. Te karte su sadržavale mnoštvo informacija koje su postale bitne ne samo profesionalcima nego i širokoj publici.

Povezivanje takvih, informacijama punim, karata sa GPS sustavima donjelo je novu razinu korištenja karata. Navigacija je samo jedna praktična primjena. I dok je i to na početku bilo rezervirano samo za specijalizirane uređaje danas to ima svatko na svom mobitelu. Žive informacije koje se prate i prikazuju na kartama novi je korak u korištenju karata. Danas svi znamo kakav je promet na našoj ruti i ne samo to nego nam aplikacija prilagođava rutu na osnovu tih informacija. Sve te mogućnosti koriste i nove aplikacije pa tako možemo pozivati najbliži taksi, pronalaziti najbliža zanimljiva mjesta i mnoge druge praktične stvari samo gledajući u mobitel. I sve to se dogodilo u ne tako mnogo vremena.

Sličnosti s BIM-om

Učenje vožnje bicikla slično je i sa prelaskom na novi način rada. Obično smo tada koncentrirani na onu prvu prepreku koja nam je teška, muka nam je od toga i ne vidimo ono dalje što slijedi iza toga. Moj je prijedlog da se na neki način (sami ili uz pomoć nekoga tko zna lijepe šumske putove) informirate sto je to što vas čeka kada savladate te prve teške korake i fokusirate se na to a ne na prvi zavoj u kojem bi mogli pokleknuti.

Pametne sijalice su mi pokazale da sa novim tehnologijama ne rješavamo samo onaj problem koji neposredno vidimo nego nam se otvaraju mnoge druge mogućnosti kojih nismo niti bili svjesni da postoje dok se nismo upoznali s time. Tako ćemo vjerojatno doči i do mnogih zanimljivih rješenja za poznate probleme ali vjerojatno ćemo otkriti i neke nove mogućnosti kojih prije uopće nismo bili svjesni da postoje.

Na trećem primjeru možemo vidjeti da BIM nije kraj nego tek početak razvoja koji nam je sada možda teško i uvidjeti. Krećući na taj put trebamo razmišljati ne samo što je tu za nas sada, iako je i to naravno važno, nego i koje će se prilike javljati u bližoj i daljoj budućnosti. I kao što je bilo teško na počecima precrtavanja karata znati do čega će to sve dovesti tako i danas trebamo biti svjesni da su nam primjene  onoga što danas zovemo BIM sada teško sagledive u potpunosti. Neke od ovih stvari su još stvar budućnosti ali neke su i puno bliže. I mislim da je i o njima ponekada vrijedno razmisliti a ne se zadovoljiti dosegom u BIM-u čim prvi puta dobijemo nacrt iz BIM alata koji je isti kao što smo imali u CAD-u 🙂

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.

Show Buttons
Hide Buttons