Budimo realni. Treba li nama BIM? Odgovor bi mogao biti i NE. Možda točnije ne sada onakav BIM kakav nam se uglavnom prezentira. Nije to ništa loše, naprotiv, samo je pitanje jeli to ono što nama treba ili nama treba možda neki drugi “BIM”. U sredini gdje je sve drugo posloženo i traži se način kako još efikasnije nešto napraviti BIM znači sasvim nešto drugo nego u sredini gdje je većina toga na klimavim nogama (da ne kažem da ne postoji). Pa je tako teško očekivati i da može dati iste rezultate. Pa tako ako i zaključimo da nama ne treba “The BIM”, pitanje je što nam treba? Jer nije realno da ćemo zaključiti da ćemo na ovaj način biti konkurentni i u budućnosti. Pa je pravo pitanje što nama treba? Kakav je to “BIM” kojem ćemo reći DA?

Jer BIM nije crno ili bijelo – BIM ima puno sivih nijansi i samo je pitanje koja je nijansa nama prihvatljiva i u kojem trenu. To je nešto s čime se ima smisla pozabaviti i donijeti prave odluke. Naravno sve ovo je priča u slučaju da nitko od nas ne traži BIM. Ukoliko je to slučaj i želimo se “ukrcati” na neki BIM projekt, tada je priča ipak nešto drugačija. Onda moramo vidjeti što je BIM za nekoga tko taj projekt vodi/plaća i možemo li mi ispuniti te uvjete? 

Što je BIM za mene?

To je, po meni, najvažnije pitanje koja si možemo postaviti ukoliko želimo kvalitetno otisnuti ili ploviti tim vodama. Slušamo puno interpretacija BIM-a i što bi on trebao biti – ili je – za industriju, države, proizvođače BIM alata itd. Ali što je ili bi mogao biti na nas? To je pravo pitanje. Odgovor na to pitanje će nam pomoći da vidimo da li, kada i kako implementirati BIM. I kako iz toga izvući korist. Za svakoga od nas odgovor može biti različit. Ovisi o ciljevima implementacije BIM-a, struci i područjem kojim se bavimo, vrsti objekata koje projektiramo, veličina tima, tipu klijenata,…

BIM = Kako bolje?

Što je to ustvari BIM? Ako želimo opisati BIM onda je to efikasno korištenje informacija u cjelokupnom životnom vijeku građevine – od planiranja do održanja – za što koristimo informacijski model građevine. U tom cjelokupnom procesu ima mnogo sudionika i svakome od njih BIM znači nešto drugo. Isto tako nismo svi na istom nivou pa i prema tome svakome od nas BIM znači drugu stvar. Ono zašto je BIM nastao će nam možda više značiti kada razmišljamo što je BIM?

BIM je nastao kao odgovor na zahtjeve industrije da bude što efikasnija i kao rezultat napredka tehnologije koja nam je dala alate kojima možemo biti efikasniji. Povećanje efikasnosti nekome tko je iscrpio sve dotadašnje mogućnosti i nekome tko je tek zagrebao u tu ideju nije ista stvar. Netko će, da bi bio efikasniji, trebati posegnuti za zadnjim krikom tehnološkog napredka, dok će drugi samo trebati na pametniji način koristiti one alate koje već ima. Jer neki su dosegli razinu da i nemaju više toliko mjesta za napredak dok ovi drugi tog mjesta imaju koliko srce želi.

Ono što ja mislim da će nam najviše pomoći da BIM prihvatimo kako odgovor na pitanje “Kako bolje raditi svoj posao?”. To mogu biti novi BIM alati ali to mogu biti i stari alati koje koristimo na pametniji način ili novi procesi. To možda i neće biti BIM o kakvom slušamo ali će biti veliki korak naprijed u efikasnosti.

Gdje počinje BIM?

Glavni problem pri prelasku u “BIM” je odlučiti hoćemo li koristiti Revit ili ArchiCAD? Jednom kada imamo alat sve je dalje lako…Tako se to čini svima onima kojima još nisu nabavili BIM alat. Oni koji jesu znaju da su i dalje na početku.

Posjedovanje alata ne znači da smo u BIM-u. Alat treba i koristiti. Ali osim što ga treba koristiti treba ga koristiti na pravi način. Treba napraviti BIM model. A onda taj BIM model treba podijeliti sa ostalim sudionicima na projektu. Sve smo to napravili i shvatili smo da i dalje to nije to. Ovo sve naravno jest potrebno da bi BIM zaživio ali to nije dovoljno. Za BIM nam treba da zaživi BIM ideja. Po meni BIM može i treba početi prije nego se upustimo u nabavu naprednih BIM alata. U glavama onih koji ulaze u taj proces. Teme kao što su:

  • Donosimo li odluke prije nego kasnije?
  • Imamo li standardne procedure koje slijedimo?
  • Imamo li jedno mjesto za razmjenu informacija ili informacije dupliciramo?
  • Imamo li informacije ažurirane, i svima dostupne?
  • Izbjegavamo li manualno prepisivanje podataka kada got je to moguće?
  • Da li ste spremni razmjenjivati sve (skoro) informacije sa svojim suradnicima?
  • I na kraju – ali možda i najvažnije – hoćemo (ne želimo li nego stvarno budemo) li uložiti vrijeme da unaprijedimo što je potrebno?

Mogu nam reći puno o tome hoćemo li se u BIM-u lako snaći i imati koristi ili ćemo koristiti samo mali dio potencijala BIM-a. Jer napredni alati bez pravih stavova puno će nas sporije dovesti do BIM-a nego skromnije korištenje alata sa pravim BIM mindsetom. 

BIM ili ne BIM?

Odgovor koji će morati donijeti svako sam za sebe bilo kao ured ili kao pojedinac. Moje je mišljenje da tu odgovor NE ne postoji jer to bi bio kao da kažemo :”Ne želimo raditi efikasnije.” Ali isto je važno naći pravu mjeru – onu koja će, bez prevelikih turbulencija, učiniti da naš svakodnevni rad bude efikasniji i zanimljiviji i bliži onom što nas u (ne znam koliko dalekoj) budućnosti sve čeka.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.

Show Buttons
Hide Buttons