Prvi u nizu članaka koji bi se prije mogao svrstati pod temu BIM4them nego BIM4me.
I dok se mi još uvijek borimo s konceptom BIM-a i pokušavamo sakupiti informacije o objektu na u BIM model nekima je to pod normalno. Ono o čemu se sada razmišlja je – ok informacije imamo, kako da ih sada iskoristimo na najbolji mogući način? Tako je BIM od one početne ideje – 3D modela obogaćenog informacijama – danas došao do ideje kvalitetnog upravljanja informacijama o objektu kroz njegov čitav životni vijek. Informacija je sada u prvom planu a model se spominje sve manje. Prekrasne fotorealistične vizualizacije u prezentacijama o BIM-u zamijenili su dashboardi sa grafikonima koji prikazuju raznorazne informacije koje imamo o građevini.
BIM kao novo normalno
Već danas smo svjedoci raznih rješenja koja sakupljene informacije koriste kako bi bili što efikasniji no mislim da nas u budućnosti čeka još iznenađenja. Na raznim primjerima oko sebe vidimo kako je korištenje informacija i pametnih aplikacija promijenilo neke industrije. Uvijek se spomenu iste kao što su Uber, Amazon,… ali danas toga stvarno ima napretek. Tako da niti naša industrija neće toga biti pošteđena.
Kada jednom usvojimo BIM kao nešto normalno onda možemo početi razmišljati kako ga iskoristiti u svoju korist. Jer kad-tad pojaviti će se neki Uber, Glovo ili sl. i u našoj struci ili industriji kojem nećemo moći parirati pa bolje da počnemo o tome misliti na vrijeme.
Na početku smo
BIM – kao alat koji nam je omogućio da informacije postanu dostupne – trebamo shvatiti kao početak digitalne revolucije u našoj industriji a ne kao cilj koji se dostiže kupnjom BIM alata. Ukrcavanje na vlak informatizacije je ono zašto moramo svi zajedno što prije u BIM a ne samo zato da lakše dođemo do npr. tro[kovnika. Koliko je to blizu ili daleko ne znam ali novo normalno nam je pokazalo da se neke stvari mogu dogoditi i preko noći. I da su neki na to spremniji od drugih. Ja bih samo rekao da jedan dan kada shvatimo da je BIM way to go onda smo tek na početku.
A sada možemo opet malo i o debljinama linija i kako je softver skup 😉
Mislim da svaka veca organizacija koja vec sad ne ulaze ozbiljne napore u usvajanje BIM-a nece prezivjeti na trzistu duze od 8-12 godina, a poceti ce ulaziti u ozbiljne gubitke vec za 5-8 godina, cak i u Hrvatskoj.
Ukoliko pametno povezemo informacije iz BIMa sa ostalim software-ima, odobrena promjena u BIM modelu je vidljiva odmah i u troskovniku i u vremenskom planiranju, informacija je automatski poslana u odjel za nabavu sa specifikacijom i kolicinama, nacrt ugovora za “change order” je automatski generiran. Greske u izvedbi ili dostavljenom su fotografirane i sa par dodira na telefonu poslane izvodacu/dobavljacu, kao i nabavi, sa automatski generiranim dokumentom i lokacijom na planu i u 3D modelu.
Tu tek prica pocinje, jer sada kad imamo sve ove podatke, dobar management im dobru podlogu za analizu gotovo svega, optimiziranje troskova, analizu izvodaca i dobavljaca, promjenu uvjeta buducih natjecaja, identifikaciju uzroka nepredvidenih troskova. Na globalnoj razini mozemo prepoznati sto zapravo placamo i zasto, sto cemo trebati u buducnosti, i kada je vrijeme za potvisivanje novih ili raskidanje starih frame agreement-a.
BIM nam otvara vrata za VDC, a VDC nam omogucuje da prestanemo biti reaktivni i pocnemo proaktivno planirati vlastitu buducnost. Na stranu benefiti poput automatskih vizualizacija, real-time konfiguratora i troskovnika te real-time gant dijagrama.
Buducnost je vec tu, ako mi sami ne promijenimo industriju, promijeniti ce je netko izvana, a taj nas sigurno nece povesti sa sobom u uspjeh nego ce nas pojesti za dorucak ponuditi kupcu bolje rjesenje za manje novaca, isporuceno brze i sa manje komplikacija.
Hvala ti Luka na komentaru. Slažem se potpuno. Uvijek je dobro čuti razmišljanje nekoga tko je malo bliže epicentru ove teme.