Prije BIM-a nije bio BIM. Što je bilo? Radili smo, kako smo najbolje znali, i producirali rezultate najbolje što smo mogli. I onda je došao BIM!
BIM softveri
Kada pomislimo na BIM vjerojatno prvo pomislimo na neki od BIM softvera. To je i logično jer nam često govore da je to početak – nabava ovakvog softvera i služenje njime. Ako to ostvarimo „onda smo u BIM-u“.
Jednim dijelom za to su “krivi/zaslužni” proizvođači i prodavači softvera. S jedne strane oni su zaslužni da ti alati postoje i da ih mi imamo što je hvale vrijedno. S druge strane činom prodaje oni su svoj cilj postigli. Tako da od onih od kojih je sve to krenulo dobijamo dojam da kada imamo softver ili ga počnemo koristiti da smo i mi postigli cilj. Tako je fokus sa pravog razloga „Zašto BIM?“ prebačen na „Kako do BIM softvera”?
Međutim samo posjedovanje tih alata ili korištenje na nekoj osnovnoj razini daleko je od ostvarivanja punog potencijala. Jer koliko god oni bili moćni oni su i dalje samo alat za postizanje cilja a ne cilj samo po sebi.
BIM model
BIM softvere koristimo da bi izradili BIM model. Budući da je jedna od definicija BIM-a postojanje 3D modela obogaćenog informacijama – mogli bi reći, jednom kada imamo BIM model, da smo postigli cilj i da smo “u BIM-u”. No od analiziranja definicije BIM-a možda je korisnije da sagledamo koje koristi nam je donijelo to što imamo BIM model. Nije da ih nema. To što je sve sadržano u jednom modelu pomaže nam npr. da nam dokumentacija bude usklađena, da do nje dođemo donekle automatizirano pa time i brže, automatska specifikacija elemenata modela itd. No je li to ispunjavanje potencijala BIM-a? Da li smo imanjem BIM modela postigli cilj?
Za ilustraciju. Prije slanja e-mailova koristili smo pisma i fax. I onda je došao e-mail. Ali e-mail nije bio cilj sam po sebi nego je samo olakšao da jednostavnije komuniciramo kako bi došli do cilja. Isto tako BIM model nije cilj samo po sebi. On je također samo alat koji nam olakšava dolaženje do informacija i dijeljenje tih informacija za postizanje cilja.
BIM proces
Ako BIM softveri i modeli nisu cilj onda je to valjda BIM proces. Kako modeliramo BIM model? Kako formatiramo informacije? Kako ih razmjenjujemo?… sve je to jako bitno u BIM procesu. Zato postoje dodatni softveri, standardi, platforme, protokoli, dokumenti…
Što bolje sve to što nam je na raspolaganju posložimo i implementiramo time će informacije biti jasnije, točnije, dostupnije i tako ćemo biti bliže ostvarenju cilja – „biti u BIM-u“. Međutim u svim tim LOD-jevima, CDE-ovima, BEP i EIR-ovima lako se pogubimo i BIM proces postane samom sebi svrha.
Nažalost na mnogim projektima to tako i bude. Nagledao sam se projekata gdje se puno toga na početku nabrajalo a malo toga na kraju postiglo. U dobroj mjeri jer ni oni koji su sve to zagovarali nisu imali ideju zašto to sve koriste nego samo ideju da žele (ili češće moraju) BIM.
I koliko god mi BIM proces dobro posložimo i efikasno koristimo, on također nije cilj, nego i dalje samo alat za postizanje cilja. Izvrstan alat kojim možemo vrlo efikasno prenositi informacije neophodne za postizanje cilja, ali ako nemamo pravi cilj onda samo još jedna stvar koju trebamo ispuniti po putu.
Što je onda cilj?
Vratimo se na početak…dolaskom BIM-a nije promijenjena ideja – da radimo najbolje što znamo i produciramo najbolja moguća rješenja. Samo je danas to najbolje nešto drugačije, jer uz pomoć novih alata i saznanja možemo raditi još bolje i imati još bolja rješenja.
Kako raditi bolje? To ne trebamo tražiti u mogućnostima alata koje nam opisuju brošure nego ih naći u procesu našeg rada i našim projektnim rješenjima. Pri tome trebamo prihvatiti da danas nije jučer i da današnji način rada ne mora pratiti onaj na koji smo navikli. I uz to da se ne moramo loviti za neke mogućnosti današnjih alata jer će već sutra biti neke nove.
Trebamo sagledati gdje smo danas neefikasni ili bolje reći nezadovoljni kako radimo ili kako izgleda naš rezultat. I naći najbolji način kako u današnje vrijeme to može izgledati bolje. Npr. što možemo automatizirati i optimizirati i koje su to informacije koje možemo kvalitetno upotrijebiti da naše rješenje bude bolje ili nešto što još više može unaprijediti proces i rezultat našeg rada.
Ta ideja ili kako se to popularno zove mindset je onaj „BIM“ koji nam je potreban prije svega onoga što se naziva BIM-om. Svijest o tome da želimo nešto unaprijediti, a onda i ideja što bi to moglo biti – to je tema kojim bi se trebali baviti. Postavljenje problema na pravi način. Jer ako krenemo tražiti rješenja bez da znamo što trebamo riješiti – dug je to put sa neizvjesnim ishodom.
Danas važnije nego ikad
Govorim o ovome jer mi se čini da se danas često umjesto da se priča o tome “kako bolje”, priča se o tome “što je BIM” i “kako BIM”. I to su važne teme naravno, ali samo ako su u svrhu ostvarivanja pravih ciljeva a ne da su tu zbog sebe samih. Danas kod nas nije problem postoji li BIM ili ne nego više imamo li koristi od njega? Mnogima je on još uvije samo još jedna stvar koju treba ispuniti na projektu umjesto da je ono što nam omogućava da projekt bude kvalitetniji.
A rekao bih da je tu bitno još nešto. Naša industrija je skoro pa najtromija u pogledu implementacija naprednih tehnologija. Ali u posljednje vrijeme i to se, čak bi rekao i ubrzano, mijenja. Vidimo da se pojavljuje sve više raznih alata. Sve više malih tvrtki objavljuje neka svoja rješenja za našu industriju. AI je prisutan u sve više njih. I pomalo će se i na tržištu pojaviti mnoštvo aplikacija i rješenja koja će marketinški nuditi svašta i onda druga koja će rješavati neke specifične zadatke. Neće više biti dosta kupiti neki od etabliranih alata i “biti u BIM-u”. BIM će po meni postati samo jedno do rješenja za postizanje cilja. A pojaviti će se još mnoga od kojih ćemo morati odabrati ona prava – za nas prava. A kako ćemo to odabrati ukoliko ne znamo što je to što želimo unaprijediti?
Tako da, vraćam se na osnovnu tezu, bitno je krenuti od onoga: “Što je za nas BIM?”. Što je to što će naš proces ili rezultat napraviti boljim po onim kriterijima koje mi smatramo da su nama vrijedni. Bez ideje da trebamo raditi bolje i onda saznanja što to bolje znači za nas – može nam se učiniti da je samo usvajanje nekog alata ili procesa ostvarivanje našeg cilja i tako možemo izgubiti priliku za stvarno unapređenje. Ali ako usvojimo tu ideju, i stvarno postanemo svjesni što za nas znači raditi bolje, onda će biti lakše odabrati i primjeniti neke od tih alata na pravi način i postići prave – naše – ciljeve.
