Ove godine sam odlučio ne povlačiti paralele između onoga što čujem na AU i situacije kod nas. Svake godine odem, oduševim se i onda, kada se vratim,  tužan sam što sve, ili barem neke, ideje koje tamo čujem ne mogu ostvariti i u našem okruženju. S vremenom sam shvatio da to niti ne trebam činiti. Jednostavno, trebat će nam vremana, ali i ne samo vremena, da se takve stvari počnu dešavati kod nas. Do tada trebamo pratitii što se dešava tamo daleko i loviti barem pravi smjer. Da budem pošten nisu svi nazočni imali taj dojam. Kolega je zaključio da sve to što “oni” rade, možemo isto tako i mi raditi. Mogao bih se složiti da bismo mogli, ali bitna je razlika u tome što ne radimo dok drugi to već rade.

BIM u praksi

AU je korisnička konferencija – mjesto gdje korisnici – konzumenti npr. BIM alata, prezentiraju svoj način rada. Za razliku od nekih drugih velikih konferencija, gdje se više-manje prezentera fokusira na alate i “how-to” predavanja – ovdje se većinom govori o konceptima i procesima. Ima i ovog drugog, ali u znatno manjoj mjeri. Iako je to Autodeskova konferencija, nisu zastupljeni samo Autodeskovi softverski alati. Tema je zaista mnogo, teško je uopće izabrati što slušati. Kako god koncentrirano odabrao, uvijek se čini da možda nešto propuštam u drugoj dvorani. Konferencija nije isključivo fokusirana na graditeljsku industriju. Zastupljena je i proizvodna industrija tj. sva područja za koja Autodesk ima rješenja, što će reći da malo toga nije uključeno. No kako je teško poloviti i sve što se tiče građevinske industrije, ostatak nisam uspio pošteno popratiti.

Arhitektura bez…

Osvrt na ovogodišnji AU mogao bi biti i puno širi kada bih mogao pokriti sve teme o kojima se govorilo. Osvrnuti ću se samo na one koje su se mene najviše dojmile. Netko drugi bi vjerojatno ispričao malo drugačiju priču. Neke ideje o kojima i ja već dugo pričam kao o nečemu što će nam se uskoro desiti – desile su se. Primjerice, građevinski projekt bez 2D dokumentacije. I to ne mali projekt – nego 1.2B infrastrukturni BIM projekt. Tko to radi? Naravno: Skandinavci. Ipak oni predvide u BIM-u barem u Europi. Samo kada su izračunali koliku količinu dokumentacije bi producirali, već im se isplatilo da su ovako odlučili. A kamoli sve druge prednosti, od uvijek ažurnih podataka nadalje…
Drago mi je da sam konačno vidio takav projekt, jer još uvijek, u radu s većinom ureda, glavna nam je problematika “kako do kvalitetne dokumentacije”. I teško je zamisliti da je to nešto što će postati suvišno. Ali eto, bliže je nego što mislimo.
Nakon projekta bez 2d dokumentacije, još je jedna situacija, nama pomalo nezamisliva: projekt na kojem su svi podaci u oblaku. Ideja je da su svi podaci pohranjeni na mjestu gdje se može do njih doći u bilo kojem trenu, s bilo koje lokacije. Projekata na kojima je glavnina informacija na nekom cloudu ima već i kod nas, ali ideja da baš ništa nije lokalno spremljeno – kod nas još nije zaživjela. Ovdje se ne radi samo o dokumentaciji ili modelima, nego o svim elementima koji čine jedan projekt. Npr., da su sve familije koje se koriste za stvaranje modela – svima dostupne i uvijek ažurne. Naravno, i standardizirane za korištenje na svim projektima. Praktično, nema što.
Nakon projekta bez 2d dokumentacije i kompjutera, došli su na red i projekti bez arhitekata. Nisu baš doslovce “bez arhitekata”, ali ide se prema tome da računala odrade sve više onog posla koji rade bolje nego ljudi. Prvi komercijalni primjeri primjene umjetne inteligencije već se vide. Nije na razini da bude prikladno za jednostavno korištenje, ali rješenja brzo napreduju. Oni koji imaju malo veći budžet koriste najnaprednije mogućnosti, dok se drugi snalaze i rade to poluautomatski. U oba slučaja – uštede u vremenu pri traženju optimalnog rješenja su značajne. Za sada se ovo, bar u arhitekturi, svodi na pronalaženje najboljeg rješenja u konceptualnoj fazi projekta. Zavirimo li dokle je to otišlo u proizvodnoj industriji, što je također bilo zorno pokazano, vidimo da razvoj ovakvih rješenja neće stati samo na tome. Svatko, tko o spominje ovakva rješenja, kune se da nije ideja zamijeniti čovjeka – arhitekta. No, nazire se budućnost u kojoj će arhitektima uloga ipak biti nešto drugačija. Kvalitetnih stručnjaka uvijek će trebati. Pitam se da li će nas ukupno trebati više ili manje? U konačnici, kada sve zbrojimo: neće trebati iscrtavati dokumentaciju, neće biti bitno gdje se nalazimo (jer je i tako sve “negdje”), puno manualnog rada odradit će računala… Možmo se malo zapitatizapitati…

Standardizacija / Modularizacija / Industrijalizacija

Teme su to koje se provlače kroz konferenciju. I arhitektura ide u tom smjeru. Uštede su glavni razlog. Jeftinije je sklopiti kuću – nego je izgraditi, a i brže. U tom smislu potrebno je standardizirati objekte. Kako se BIM model ionako slaže od elemenata, tako je logično da se ti elementi standardiziraju i da se u njih ugrade sve potrebne informacije. Njih možemo kasnije koristiti u cijelom procesu gradnje. A kada su standardizirane – onda je lakše s njima baratati i iskoristiti ih u raznim aplikacijama i analizama. Jednom, kada su standardizirani, tada je takve elemente lakše i proizvesti i ugraditi u objekt. Druga je priča da opet ima više njih koji to žele standardizirati na neki način. Velike firme imaju svoje razloge da imaju svoje familije razvijene prema svojim potrebama. Poneke firme, opet, nude “nezavisne” familije kako bi na njima zaradile. Tako da smo u standardizaciji –  ali ne jednoj, nego puno njih. Vidjet ćemo kako će se ovo dalje razvijati.

Automatizacija/Optimizacija

Moram još napomenuti: teško mi je i zamisliti da mi primjenjujemo neka od rješenja. Što je i logično, jer “vani” se radi o velikim kompanijama koje si mogu priuštiti neka rješenja koja mi ne možemo. Ali zato imaju i probleme koje mi nemamo. No, ponekad je i to korisno – tako možemo vidjeti što će i nas dočekati jednom u budućnosti. Čisto sumnjam da netko kod nas trenutno ima problem kako napraviti izvještaje o kvaliteti modela za 300 Revit modela svaki tjedan. Lijepo je vidjeti kako je to riješeno. Programiranje je naravno uključeno, kao i u većinu custom made rješenja koja koriste „veliki“. Vidjeti da se model svaki tjedan kontrolira i korigira je nevjerojatno i korisno. Pogotovo nama, gdje je većina sretna da uopće ima ikakav model.
Jeste li imali problem prebacivanja modela iz jednog softverskog alata u drugi? Jeste, naravno. A jeste i imali priliku isprobati sve moguće kombinacije i alate kojima se to može napraviti, usporediti rezultate i onda se odlučiti za onaj pravi? Vjerojatno – ne. To su teme kojima se bave neki od “velikih”. Logično, jer njima to stvarno može ubrzati proces na projektima kojima se oni bave. Zanimljivo za vidjeti, barem da si ušparamo vrijeme za to istraživanje i odmah primijenimo najbolji. Ako si možemo priuštiti, naravno. Kažem, nije ideja iskopirati tuđa rješenja stvorena za njihove probleme. Ipak, predlažem: razmislimo koje probleme mi imamo i koja rješenja bi mi mogli naći za optimizaciju procesa.

VR,…

VR nije nova vijest. Koristimo ga već neko vrijeme. S vremenom se iz „wow“ prezentacije investitorima i šetnje kroz objekt, VR počeo koristiti na mnoge razne načine. Projektiranje, kolaboracija udaljenih timova, detekcija kolizija samo su neke od prezentiranih primjena. Enscape je tradicionalno iz godine u godinu sve bolji. A nedavno se preko Autodeska u arhitektonski segment ubacio i Unity, pa se očekuju još neka napredna rješenja za našu industriju na tom polju.
Svake godine sve je više i novih “malih” softverskih rješenja koja nam pomažu da budemo još efikasniji u onome što radimo. Tradicionalno, kod nas se koncentriramo na jedan alat s kojim bi htjeli riješiti “sve”. Ali u praksi se koristi puno više alata. Zanimljivo je tako vidjeti što sve postoji i što se sve razvija. Nije sve svakome potrebno, ali mnogi mogu mogu pronaći nešto zanimljivo za sebe. Mislim si: puno je lakše i efikasnije raditi posao kada imaš prave alate. I koliko će oni, koji to neće koristiti, morati puno više raditi, na neefikasan način, da bi bili u korak sa nekima koji to mogu.

Moramo biti realni i reći da sve što se tamo vidi nije reprezentativni uzorak, nego sami vrh onih koji se bave BIM-om. Nije samo da mi tako ne radimo, nego ima svugdje onih koji to ne rade. Ako usporedim nas i one koji su duboko u BIM-u, primjećujem da je razlika ipak sve veća, a ne manja. Napredna rješenja razvijaju se brže nego usvajanje postojećih, te oni koji si mogu priuštiti da to iskoriste bit će u sve većoj prednosti. Srećom, ima nas puno koji to ne uspijevamo i bit će mjesta i za nas, ali ne smijemo se baš jako uspavati. Posjet ovakvoj konferenciji je kao i uvijek bio jako inspirativan. Lijepo je vidjeti kuda sve to ide i što nas čeka u budućnosti. Naravno, rodile su se mnoge nove ideje. Veselim se prilici da neke od njih provedemo i u djelo. Pomalo…

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.
Show Buttons
Hide Buttons