Odvijanje BIM projekta svodi se na uspješno korištenje BIM modela (množina) i efikasnu kolaboraciju među sudionicima projekta. Što mislim kada govorim o kolaboraciji. To su sve aktivnosti koje se odvijaju između sudionika na projektu. Od prve razmjene datoteka do primopredaje objekta. Od razmjene podloga između projektanata do predaje dokumentacije/modela naručitelju. Sjetimo se samo kako je to izgledalo na klasičnim projektima – dosta “zanimljivo” rekao bih. A na BIM projektima pretpostavljamo da su modeli veći, formati su raznolikiji, informacija je znatno više a još je tu ideja da surađujemo uže. Možemo i sami zaključiti da tradicionalni načini komunikacije i suradnje neće biti učinkoviti na ovakvim projektima. A još kada dodamo covid situaciju i rad sa udaljenih mjesta…

Unaprijeđeni načini suradnje

BIM projekt pretpostavlja neke nove načine suradnje. Prvenstveno BIM projekt podrazumijeva užu i češću suradnju među sudionicima. To je nešto na što danas suradnici na projektima baš i nisu navikli. Nekako se na klasičnim projektima čeka dosta dugo da se uključe suradnici a i kada se uključe oni bi najradije da dobiju „zaključane finalne“ podloge na kojima više nema promjena. No na BIM projektima česta razmjena informacija/modela – kao bi svi što prije imali informacije o stanju modela – je uobičajena i po meni nužna za uspješno odvijanje projekta. Ali to je samo jedna od razlika.

Nisam jednom čuo za situacije da se na projektima crteži prepravljaju (npr. explode all i sve u layer 0) kako bi se suradnicima predalo što manje informacija. Ili prebacivanje u ifc format iz razloga da se ne podijeli model/predložak/familije… Mogu reći da donekle i razumijem zašto se to radi ali isto tako znam da je u suprotnosti sa idejom BIM-a i korištenja informacija za dobrobit projekta.
Mislim da u efikasnom korištenu informacija moramo pronaći više koristi za sve nas nego u što imamo od toga da ne podijelimo Revit familiju do koje smo teško došli. Sudjelovanje na BIM projektu pretpostavlja da usvojimo kompromise koji projekt čine boljim iako možda i ne idu sasvim nama na ruku, prilagodimo se nekim novim procesima, budemo transparentniji, kooperativniji, spremniji dijeliti informacije i datoteke… i sl.

Učestala razmnjena datoteka

Što se tiče razmjene modela, već smo rekli da se oni predaju na kraju svake faze uz ostalu dokumentaciju. Međutim razmjena modela puno je češća od toga. Uobičajeno je da se modeli predaju u tjednom ili dvotjednom ritmu. To su naravno radni modeli a ne službene podloge. No to ne znači da smiju biti “zbrljani”, nego samo da smiju biti nedovršeni i da trebaju prezentirati ideju u tom trenutku. Takvi modeli koriste se za koordinaciju među strukama koja teče neprekidno dok traje projekt, kako u fazi projektiranja tako i u fazi izvođenja. Ritam razmjene modela usklađen je sa ritmom koordinacijskih sastanaka na kojima se rješavaju stvari vezane za BIM procese na projektu.

Kako razmjenjivati datoteke/informacije

Na BIM projektu upravljamo sa velikom količinom informacija i datoteka koje su k tome još i puno veće nego na klasičnim projektima. Kako bi razmjena ovog obima bila efikasna moramo koristiti i neka nova rješenja za razmjenu. Koncept koji stoji iza razmjene informacija i modela na BIM projektima naziva se CDE- Common Data Enviroment / Zajedničko podatkovno okruženje. To je mjesto na kojem se nalaze svi relevantni modeli, dokumenti o informacije za konkretan projekt. Nema više pohranjivanja dokumenata na vlastitim računalima i sl. i slanja mailova drugim suradnicima. Sve što je potrebno razmijeniti postavlja se na jedno centralno mjesto i od tamo svatko preuzima ono što mu je potrebno. Platforma treba biti svima dostupna no to ne znači i da su svi podaci svima dostupni. Specijalizirane platforme omogućavaju nam da postavimo prava pristupa tako da svatko može pristupiti samo onim podacima koji su njemu namijenjeni.

Kao i ostale stvari i razmjena datoteka i informacija također treba biti standardizirana. Tu na sreću postoji sustav koji se koristi već dugi niz godina a iz UK standarda preuzeo ga je i ISO – svjetski prihvaćeni standard. Osim same razmjene standardizirano je i nazvanje i označavanje datoteka jer bez toga ovaj sistem ne bi niti funlcionirao.

Alati za kolaboraciju

Nekako smo navikli na klasičnim projektima da sve možemo pokriti sa AutoCAD-om, Wordom i Excelom. No morati ćemo se – barem na ozbiljnijim BIM projektima – pomiriti da ćemo koristiti mnogo veći broj alata. To se odnosi i na suradnju na projektima. Ove alate možemo ugrubo podijeliti na one koji služe kao CDE i one koji obavljaju neke specijalizirane zadaće. A ima i onih koji objedinjuju oboje.

Npr. alati kao Autodesk Plan Grid, Plan Radar, Volume 3, Blubeam Revu služe nam prvenstveno za upravljanje korekcijama (issue) pri projektiranju ili izvođenju i za to koriste pdf format. Alati kao BIM Collab, BIM Track i Revitzo, su alati koji služe za pronalaženje i upravljanje 3D koordinacijom i koriste ifc format. A imamo i alate kao npr. Autodesk Assemble koji služi za računanje količina iz modela. S druge strane imamo alate kao ViewPoint, i Project Wize kojinam služe za razmjenu datoteka ali nemaju integrirane specijalizirane alate za neke druge zadaće.

CDE+ alati

Treća vrsta su one koje objedinjuju i CDE funkcionalnost ali na to nadodaju i alate za specijalizirane zadaće kao što je Autodesk BIM 360. Ja ih zovem CDE+ alati. Takve platforme mogu uvelike doprinijeti efikasnom radu na projektu jer na način razumljiv svakom sudioniku pružaju sve – od razmjene datoteka do obavljanja sofisticiranih zadaća – sve u jednom okruženju. Više o ovom rješenju možete vidjeti u ovdje. Osim ovih funkcionalnosti ova platforma nudi još mnoštvo mogućnosti kao bi BIM proces tekao što jednostavnije. Tako da je danas čest slučaj da se glavnina aktivnosti odvija upravo na ovakvim platformama i one postaju glavni alat za mnoge sudionike u projektu.
Naravno mislim da je razumljivo da je većina ovih alata smještena u oblaku tako da je pristup moguć od bilo kuda, bilo kada. I bez posebne opreme – obično je dovoljan i samo mobitel.

Koju/koje platforme odabrati ovisiti će o potrebama projekta ali neizbježno će biti izabrati neko rješenje za CDE ako želite biti sukladni standardima, doboroj praksi i efikasno odraditi BIM projekt.

Prednosti rada s CDE+ alatima

Nakon rada sa projektima gdje su se koristili ovi alati ne mogu više niti zamisliti rad na klasičan način. Najveća prednost (mada se možda i ne bi svi složili da je to prednost) je da su svi uključeni u proces. Nitko ne mora čekati da mu se „pripreme“ nacrti i informacije kako bi mogao dati feedback nego proces traje kontinuirano. Tu je transparentnost na koju se treba naviknuti ali ovakav rad donosi značajna ubrzanja kroz brzi feedback i preglednost koja nam pruža mogućnost da reagiramo gdje i kada je potrebno. Pogotovo je ovo važno za one koji su do sada, zbog nepoznavanja rada u specijaliziranim alatima, bili isklljučeni iz samog procesa. Da bi to stvarno bilo tako – važno i ono što sam ranije spomenuo – učestala razmjena datoteka i informacija – kao bi stvarno uvid u projekt bio kontinuiran.

Još kada se i mi malo unaprijedimo i riješimo se klasičnih obrazaca. Pa npr. samo klasičnu predaju dokumentacije – printanje i pečatiranje, dostavnice i dostava – zamijenimo time da verificiranu dokumentaciju naručitelj preuzme sa platforme… gdje će nam biti kraj.

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.
Show Buttons
Hide Buttons