Definirali smo što želimo i kakav nam model za to treba. Sada to još treba i provesti u djelo. BIM nije samo kreiranje BIM modela nego, ja bih čak rekao da – BIM počinje kada taj model počnemo koristiti. BIM model nam može na razna načine pomoći da dođemo do kvalitetnijeg krajnjeg rezultata ali to se ne događa samo po sebi nego kroz razne aktivnosti tijekom trajanja BIM projekta. Ključne dvije stvari su – kako najbolje iskoristiti model za one ciljeve koje smo si zadali i kako „posložiti“ efikasnu kolaboraciju među svim sudionicima da bi informacije koje možemo „izvući“ iz modela bile – jasne, točne i dostupne – i svima na korist.

Dosta toga na BIM pa i klasičnim projektima su neke radnje koje ponavljaju opetovano kroz cijeli projekt. Od razmjene datoteka, razmjene ostalih informacija, uočavanje pogrešaka – bilo u projektu ili izvođenju, upravljanje i ispravljanje tih pogrešaka, zahtijeva za dodatnim informacijama, verifikacije dokumentacije, potvrđivanje uzoraka,… da nabrojim samo neke. I svi znamo koliko to može postati konfuzno ukoliko se to ne strukturira na pravi način.
Što se tiče ostvarivanja glavnih ciljeva tu isto treba stvari definirati. Npr. kod 3D koordinacije – tko kome predaje model u kojem obliku i u kojem trenutku, tko i do kada treba u kojem obliku treba ukazati na nedostatke i tko ih je onda i do kada dužen riješiti kao bi se i svi drugi mogli do nekada prilagoditi tom rješenju?

Ukoliko takve stvari ali i sve ostale koje se na projektu pojavljuju ne definiramo teško je zamisliti da će se one odvijati na način kako smo si baš mi zamislili.

Procesi na BIM projektu

Mnogo ima zadaća koje svatko od sudionika treba odraditi kako bi projekt bio efikasan. Prepuštanje svakome na projektu da se sam snađe kako to odraditi nije najbolji način kako ćemo doći do željnog rezultata. Pa je tako uspostavljenje procesa važan korak u cjelokupnoj organizaciji BIM projekta. Procesi nisu samo  neke odluke kako bi nešto trebalo raditi nego dokumentirani postupci po kojima sudionici točno znaju što – ali i kako odraditi zadaće koji se postavljaju pred njih. Mi nekako nismo navikli na ovaj način rada i sve što je strukturirano čini nam se ograničavajuće i sputavajuće. No pokazalo se u praksi da je nakon prvotnih negodovanja ipak svima puno lakše kada točno znaju što i kako za neke rutinske stvari i imaju više vremena za posvetiti se onome čemu stvarno treba sloboda i kreativnost.

Definiranje procesa

Što bolje te procese definiramo to će nam projekt teći glađe. Detaljno oko definiranja procesamožda neki drugi put ali samo… Trebamo odrediti koje rezultate trebamo postići i pronaći način kako to najlakše postići. Većina stvari je vrlo jednostavna i treba samo dokumentirati postupak tako da od nekoliko mogućih svi znaju koji smo odabrali i kako će se provoditi. Ima i nekih aktivnosti koje mogu biti i malo kompliciranije pa se oko njih treba malo više potruditi za osmišljavanja najboljeg načina rada. No dobro je to što to trebamo napraviti jednom a dobrobit je što će svi ostali na projektu bez puno razmišljanja moći jednostavno izvršavati svoje zadaće.
Procesi trebaju biti jednostavni za one koji ih trebaju odrađivati te jasni ili dobro dokmentirani kako ne bi bilo zabune što treba svatko napraviti.

Idealno bi bilo imati definirane sve procese ali to obično nije slučaj, barem ne na početku projekta. Po meni potrebno je odrediti koje su glavne stvari koje želimo postići na projektu i onda definirati kako ćemo najlakše do toga doći. No kako projekt odmiće vidjeti će se koje aktivnosti se ponavljaju a nisu ili efikasne ili jasne pa je takve stvari potrebno definirati i postepeno dodavati u i nove procese.

Primjer procesa pregledavanja dokumentacije

Author: Vedran Orešić

Kao BIM konzultant i Autodesk Certified Instructor pomažem kolegama da implementiraju Autodeskova BIM rješenja kako bi svoj svakodnevni rad učinili efikasnijim.
Show Buttons
Hide Buttons